Crna Gora će za dug po jučerašnjim državnim obveznicama od 750 miliona dolara ili 687 miliona evra plaćati hedžing agentu po kamati u evrima od 5,88 odsto, a on će kupcima obveznica isplaćivati dolarske iznose sa kamatom od 7,25 odsto, pojasnio je danas premijer Milojko Spajić oblik zaduženja kojeg je Ministarstvo finansija juče dogovorilo.
„To je jedino bitno za građane da će kamata koju će plaćati iznositi 5,88 odsto“, kazao je premijer.
On je navao da hedžing angažman (osiguranje od valutnog rizika) nije realizovano na berzi već da je poseban postupak o kome će uskoro objaviti sve detalje, kao i o prodaji obveznica na Londonskoj berzi.
Spajić je rekao i da hedžing nije dodatno plaćen već da je sav trošak u okviru kamate od 5,88 odsto, kao i da je dogovoren na tri i po godine nakon čega može biti obnovljen.
Kako je kazao. obveznice od 750 miliona dolara emitovane su na sedam godina, kao i da neće biti naknadnih troškova za Crnu Goru ukoliko dođe do pogoršanja valutnog osnosa između dolara i evra.
Spajić je na više pitanja o tome koliko će iznositi trošak za kamate na ovo zaduženje, kazao da je to pogrešne percepcija i da to nije trošak već da je to naknada kupcima obveznica.
Tek naknadno je ministar finansija Novica Vuković kazao da će trošak za kamatu u eurima iznositi između 35 i 40 miliona godišne, kao i da će u narednoj godini ukupan iznos za kamate na sva aktuelna zaduženja iznositi preko 150 miliona evra.
Spajić je kritikovao medije koji su proteklih dana objavljivali podatke o emisiji obveznica navodeći da su nanijeli štetu državi i otežali posao Ministarstva finansija.
Naveo je i da Crna Gora naredne godine treba da vrati oko 800 miliona eura starih dugova i da će i to vratiti novim zaduženjem emitovanjem državnih obveznica.
„Emitovaćemo obveznice svaki put kada primjetimo da možemo ostvariti niže kamatne stope u odnosu na ranija zaduženja, upravo kako bi smo u narednim godinama smanjili iznos kamatnih stopa koje godišnje moramo vraćati“, naveo je Spajić.
On je kazao da je ovo zaduženje, s obzirom na uslove, povoljnije nego 2020. godine iako je kamatna stopa veća.
„Euribor je sada četiri odsto i ostvarena je razlika od samo 1,88 odsto“, kazao je Spajić.
On je naveo da će se zaduženje odnositi na vraćanje ranijih dugova i kapitalne investicije, kao da su su prihodi budžeta za januar i februar veoma dobri i da će se možda biti viška u budžetu za kapitalne investicije.
(Vijesti.me)