Slobodan pristup informacijama – sistem zreo za promjenu filtera

Zakon o slobodnom pristupu informacijama primjenjuje se u Crnoj Gori duže od deceniju, značajno je doprinio transparentnosti organa vlasti, ali i osvijetlio brojne primjere njihovog nezakonitog i nesavjesnog rada, kao i različita kontroverzna postupanja donosilaca odluka. Nažalost, osim što još nema pune primjene njegovih odredbi, konstatuje se, u slučaju određenih organa, i nazadovanje poštovanja zakonskih obaveza. U praksi su česti slučajevi neažurnog i neblagovremenog postupanja organa vlasti, kako u pogledu obaveznog javnog objavljivanja određenih informacija, tako i u dijelu postupanja po zahtjevima korisnika, a što ostaje bez odgovarajućih sankcija. Tome treba dodati i trend zloupotreba od strane nekih korisnika. To su neki od zaključaka studije “Slobodan pristup informacijama u Crnoj Gori – sistem zreo za promjenu filtera“, koju je objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Broj organa koji su obveznici Zakona o slobodnom pristupu informacijama kontinuirano raste, pa je registar AZLP-a na kraju 2022. imao evidentiranih 1322 organa u odnosu na 260 koliko ih je bilo 2013. godine.

Paralelno, raste i broj ponosilaca, od 400 u 2013. godini do čak 9441 u 2022. godini. U strukturi podnosilaca, tradicionalno najveći broj zahtjeva dolazi od nevladinih organizacija. Tako su tokom 2022. godine NVO podnijele 4051 zahtjev, odnosno 58 odsto ukupnog broja zahtjeva. Slijede fizička lica sa 2491 upućenim zahtjevom (35 odsto), kao i privredna društva koja su uputila 226 zahtjeva (tri odsto).

Podaci ukazuju i na rast broja podnešenih zahtjeva na godišnjem nivou, kojih je u 2022. godini, po podacima AZLP a, bilo 6997, a što je višestruko više od, na primjer, 2013. godine, kada ih je bilo 1789. Osim u broju zahtjeva, AZLP bilježi i rast broja žalbi, kojih je u 2022. godini bilo 8865, značajno više nego 2021. godine koja je bila rekordna sa 5400 žalbi. Deceniju ranije, odnosno 2013. godine, AZLP je imao svega 361 žalbu.

Podaci Upravnog suda dostavljeni CGO-u ukazuju i na ogroman rast u broju tužbi protiv AZLP-a. U 2021. godini ovom sudu je podnešeno ukupno 1479 tužbi protiv AZLP, tokom 2022. godine 5066 tužbi, a do 6. septembra 2023. godine 7717 tužbi. Od 14262 predmeta protiv AZLP-a, od 1. januara 2021. do 6. septembra 2023. godine, riješeno je svega 4588. Prosječna dužina trajanja postupka u predmetima u kojima je tužena AZLP u 2022. godini bila je 494 dana, a od 1. januara do 3. oktobra 2023. godine 384,5 dana.

Nepostupanje organa vlasti je štetno za korisnike, a proizvodi i opterećenost nadležnih organa za kontrolu njihovih odluka i rada, odnosno AZLP-a i Upravnog suda. Ovo vodi obeshrabrenju korisnika zainteresovanih za određene informacije, ali i stvara prostor za one koji kroz zloupotrebu zakonskih mehanizama ciljano ostvaruju finansijsku dobit. Crna Gora se, posljednjih godina, suočava sa zloupotrebom mehanizma slobodnog pristupa informacijama od strane određenih korisnika. Time se proizvodi višestruka šteta – po državni budžet, prema korisnicima zakona koji zaista namjeravaju doći do određene informacije, ali i organima koji se bave obradom zaprimljenih zahtjeva.

Studija daje i presjek pravnog okvira slobodnog pristupa informacijama, uz uvid u uporedna regionalna iskustva, kako bi se doprinijelo objektivnom pogledu u aktuelno stanju u ovoj oblasti, odnosno presjeku prednosti i nedostataka u crnogorskoj praksi. Tokom pripreme studije, tim CGO-a je sproveo i niz intervjua sa predstavnicima organa vlasti, AZLP-a i Upravnog suda, kao i korisnicima Zakona, odnosno novinarima, advokatima i NVO aktivistima, čiji se odgovori prožimaju kroz teme koje studija obrađuje.

U cilju adresiranja poteškoća koji opterećuju ovu oblast i potrebe za što većom transparentnošću, CGO iznosi i set preporuka kako da se oblast slobodnog pristupa informacijama u Crnoj Gori unaprijedi. Između ostalog, preporučuje se da organi javnog sektora proaktivnije objavljuju informacije o svom radu, kao i da ih na svojim sajtovima adekvatnije struktuiraju i redovnije ažuriraju, a što bi uticalo i na smanjenje njihovog administrativnog opterećenja, ali i posljedičnog opterećenja drugostepenih organa.

Takođe, CGO je na poziciji da bi sjednice Savjeta AZLP-a trebalo otvoriti za javnost, sa izuzetkom predmeta u kojima se mora obezbijediti tajnost podataka ili zaštita podataka o ličnosti. Izmjene zakonskog okvira, pored ostalog, morale bi ići i u pravcu onemogućavanja zloupotrebe prava od strane korisnika, ali uz oprez da se uvođenjem novih mjera ne otvori prostor za neopravdanu upotrebu od strane organa vlasti koji odlučuju po zahtjevima.

Slično praksama koje postoje u regionu, potrebno je uspostaviti registar organa koji nisu izvršili rješenja AZLP-a, ali i zakonski preciznije definisati nadležnost za pokretanje prekršajnih postupaka protiv organa i odgovornih lica u njima u slučaju neispunjavanja obaveza iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i druge sankcije kada organi vlasti ne izvrše rješenje AZLP-a. Dio preporuka odnosi se i na podsticanje proaktivnije uloge AZLP-a u informisanju javnosti, kao i unaprijeđenje sajta AZLP-a.

Autori publikacije su Damir Suljević i Nikola Obradović iz CGO-a.

Publikacija je izrađena uz podršku Core grant regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.