„Sloboda“ još čeka valorizaciju: Planirana sredstva propala, neizvjesno kada će početi radovi

Sredstva koja su bila planirana za 2023. godinu za početak valorizacije spomenika “Sloboda” na Jasikovcu u Beranama propala su, i sada je neizvjesno do sljedeće godine kada bi mogla početi valorizacija, čime se gubi dragocjeno vrijeme, a ovaj atraktivni kompleks i dalje je na čekanju.

Direktorica Polimskog muzeja Berane Violeta Folić podsjetila je da je krajem 2002. godine Spomen kompleks “Sloboda” poslije punu deceniju od kada je prvi put pokrenuta inicijativa, konačno proglašen za kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Tada je za 2023. godinu predviđeno bilo da se izvjesni novac iskoristi tako što bi državni arhitekta raspisao konkurs za idejno rješenje uređenja čitavog kompleksa park šume Jasikovac, uz prethodnu saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

“Tu je negdje sve stalo, i od tada nije napravljen jedan jedini korak naprijed. Spomenik je, čim je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, prešao u nadležnost države, i neke ranije zamišljene aktivnosti od strane Polimskog muzeja i Opštine Berane su morale biti prekinute”, objašnjava Folić.

Ona kaže da u ovoj godini nije bilo poziva za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, kako bi Polimski muzej mogao aplicirati.

“Preostaje da se sačeka taj poziv i da se u narednoj godini krene eventualno sa nekim aktivnostima. Mora se raspisati novi međunarodni konkurs za idejno rješenje. Sve je to moglo mnogo bolje, ali nama su kao instituciji vezane ruke čim je spomenik proglašen za kultuno dobro od nacionalnog značaja“, kazala je Folić.

Na samo kilometer od centra grada, na brdu Jasikovac, park šuma sa spomenikom “Sloboda” ovog ljeta je, ipak, privlačio veliki broj stranih turista, mada taj prostor uglavnom koriste rekreativci.

Spomenik je izgrađen još daleke 1977., djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata, nekako je i dalje sakriven od očiju javnosti.

Iako nema mjesta, osim u amfiteatru kupole, gdje bi moglo da se sjedne i provede neko slobodno vrijeme nakon obilaska spomenika, znatiželjnici i poklonici djela ovog velikana arhitekture u svjetskim razmjerama, dolaze tiho i nezapaženo.

Spomenik je, inače, podignut na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine njemački okupatori strijeljali beranske rodoljube.

“Spomen-kompleks na Jasikovcu čine spomenik ‘Slobode’ visok 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti, uklesano je čak dvesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova, koja govore o istoriji ovog kraja“, objašnjava direktorica Polimskog muzeja.

Ornamentika, kako kaže, odražava najprefinjenije elemente, crnogorske nošnje i oružja, i simboliše plamen i vjetar koji su u proteklim vjekovima harali po Vasojevićima.

Slova kao bujica slivaju se u riječi i čine čudesan ljetopis pod otvorenim nebom, iz koga se sa uzbuđenjem čita o događajima, zbivanjima, stradanjima i pobjedama tokom posljednja tri i po vijeka u beranskom kraju.

Spomen-kompleks Jasikovac i parkovska površina čine jedinstvenu cjelinu sa popločanim stepeništem, hodnim stazama i zasvođenim prolazima koji vode ka centralnom dijelu spomenika, koncipiranom kao amfiteatar.

Folić objašnjava da je tokom 2015. godine, prije proglašenja kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, institucija na čijem je čelu, izvršila konzervaciju i restauraciju spomen–kompleksa. Stručnjaci Polimskog muzeja su očistili sve partije spomenika – kupasti dio, četrdeset stećaka, hodne staze, amfiteatar. Posle čišćenja sve kamene površine su adekvatnim mjerama zaštićene od daljeg propadanja i vraćen mu je prvobitni sjaj, ali tome ima već skoro deset godina, i vrijeme čini svoje.

Parkovska površina spomen-kompleksa se prostire na 24 hektara i daje mogućnost da se uređenjem ovog prostora memorijalni spomen-kompleks sa parkovskom površinom pretvori u centar kulturnog života grada.

„Mi vjerujemo da će nakon proglašenja kulturnim dobrom od nacionalnog značaja ovaj spomen-kompleks biti valorizovan onako kako je to vjerovatno zamišljao čuveni arhitekta Bogdan Bogdanović, kada ga je projektovao, ali željeli bi da se to ubrza, a to u ovom trenutku ne zavisi od nas već od državnih institucija“, kazala je direktorica Polimskog muzeja iz Berana.

(RTCG)