Sjeverna Makedonija i Albanija bez pristupnih pregovora s EU-om
Sjeverna Makedonija i Albanija i dalje su bez „zelenog svjetla“ zemalja članica neophodnog za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
Njemačka, kao trenutno predsjedavajuća Viejćem EU-a, kaže da ima još malo vremena da se postigne konsezus oko otvaranja pregovora do kraja ove godine bar za Sjeverenu Mkedoniju, dok će Albanija morati sačekati predsjedavanje Portugala ili čak Slovenije, u drugoj polovini 2021. godine.
Trenutno Sofija i Skoplje su bez dogovora oko uslova neophodnih da bi Bugarska dala „zeleno svjetlo“ za pregovarčki okvir i početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije s EU-om.
Dan pred sastanak ministra općih poslova EU-a, u Briselu naglašavaju da svi dosadašnji pregovori između Bugarske i Sjeverene Makedonije, u koje su uključeni i njemačko predsjedavanje te Evropska komisija, nisu rezultirali dogovorom.
Bugarska neće pomijerati svoje pozicije
„Šefica diplomatije Bugarake je ocijenila da Sofija neće pomjerati svoje pozicije, a iz Skoplja nemamo odgovor. Da bi se napredovalo, obje strane se moraju dogovoriti, jer pregovarčki okivir zahtijeva jednoglasije u Vijeću EU-a, ali i pristanak zemlje koja ulazi u pregovore o pristupanju“, navodi visoki EU diplomata.
U Briselu podsjećaju da je prošle godine proces proširenja bio u krizi, što je rezultiralo obnovljenom metodologijm pristupanja.
To se reflektiralo u pregovaračkim okvirima za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a načelni dogovor o otvranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom zemlje članice postigle su u martu 2020. godine.
„Ono što ostaje da se riješi su bilateralna pitanja, koja je Bugarska iznijela oko historijskog naslijeđa. Bugarska traži način kako da se to ukljući u pregovarčki okvir za Sjevernu Makedoniju“, objašnjava EU diplomata.
U Briselu naglašavaju da bilaterlani sporazumi nisu dio pristupnih pregovora i da se mogu odvijati samo paralelno.
Bugarska, koja osporava „identitet Makedonaca“, traži od Skoplja da prihvati „historijsku realnost“ te da „ne iskrivljuje činjenice“.
Sofija insitira na tome da makedonski jezik ima bugarske korijene i da se može tretirati samo kao „službeni jezik Republike Sjeverne Makedonije“, ali ne i kao „makedonski jezik“.
Dodatno, od Skoplja se traži da se, u okviru Poglavlja 35, u pritupnim pregovorima s EU-om obuhvati i preimenovanje sporazuma o prijateljstvu potpisanog s Bugarskom koji posebno tretira pitanje manjina.
Tiranu očekuje reforma vladavine prava
Za Albaniju, koja također očekuje potvrdu svog pregovaračkog okivira, u EU naglašavaju da „nema bilateralnih otvorenih pitanja“, ali da ima uslove koji se odnose na vladavinu prava, koja mora ispuniti kako bi dobila konsenzus u Vijeću EU-a oko početka pristupnih pregovora.
Iako je EK izašla sa dva uslova za Albaniju, koja se odnose na punu funkcionalnost Ustavnog i Visokog suda i izmjenu Zakona o medijima, pet zemlja EU-a smatra da to nije dovoljno da bi dale pristanak za početak pregovora s Tiranom.
U pitanju su Holandija, Francuska, Njemačka, Španija i Danska, koje očekuju jače refrome u oblasti vladavine prava od vlasti u Tirani.