Sedam policajaca tuklo Pljevljaka

Građanin u vrijeme kad je primao udarace nije pružao nikakav vid otpora, već je mirno stajao sa rukama na glavi, navodi se u mišljenju zamjenice zaštitnika ljudskih prava.

Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda utvrdila je da su službenici pljevaljske policije povrijedili ljudska prava jednog Pljevljaka nečovječnim i ponižavajućim postupanjem, odnosno da su ga tukli iako nije pružao nikakav otpor.

Slučaj se odnosi na dešavanja od sredine maja u Pljevljima, kada su službenici policije intervenisali zbog nezakonitog okupljanja građana.

Okupljanje je uslijedilo u znak revolta zbog hapšenja episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija i više sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske.

Tom prilikom policajci su se sukobili i sa podnosiocem pritužbe.

“Ali su prekoračili ovlašćenja na način što su ga udarali u predjelu glave, desne noge i leđa u trenutku kada je za tim prestala potreba i kad je građanin već bio pod njihovom kontrolom. Dakle, građanin u vrijeme kad je primao udarace, nije pružao nikakav vid otpora, već je mirno stajao sa rukama na glavi. Tom prilikom odnos snaga je u ovom slučaju bio nesrazmjeran – policijskih službenika je bilo sedam koji su savladavali jednog građanina”, navodi se u mišljenju zamjenice zaštitnika Zdenke Perović.

Iz policije su kazali da ih je on napao.

Podnosilac pritužbe napisao je između ostalog, da ga je jedan policijski službenik udario svom snagom – zatvorenom šakom u predjelu grudi i toki-vokijem po glavi.

Među utvrđenim činjenicama je i dio na osnovu snimka na kojem se može vidjeti i da mu jedan od njih zadaje tri udaraca u predjelu glave, a potom udarac desnom nogom u predjelu butine.

Druga dva policijska službenika upotrebljavaju službenu palicu, na način što jedan od njih prilazi sa prednje strane i udara ga dva puta, dok policijski službenik koji mu se prethodno nalazio iza leđa, prilazi sa njegove lijeve strane i zadaje mu četiri udarca. Zatim, dva policijska službenika pritrčavaju, hvataju ga za desnu i lijevu ruku, signalizirajući kolegama podignutm desnom rukom da prestanu sa upotrebom sredstava prinude.

Perović ocjenjuje da je došlo do nedozvoljenje i nesrazmjerne upotrebe sredstava prinude policijskih službenika nad podnosiocem pritužbe i do povrede Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ona je preporučila Upravi policije da bez odlaganja identifikuje te policisjke službenike i utvrdi njihovu odgovornost u ovom slučaju.

Citirajući Zakon o unutrašnjim poslovima, u mišljenju se ističe da su osnovni principi za primjenu sile – zakonitost, nužnost i proporcionalnost.

Kako bi se poštovali ti principi, primjena policijskog ovlašćenja mora biti srazmjerna potrebi zbog koje se preduzima i ne smije izazvati štetne posljedice veće od onih koje bi nastupile da policijsko ovlašćenje nije primijenjeno.

Takođe, sredstva prinude se mogu primijeniti ali suzdržano, što sve u navedenom događaju nije bio slučaj, kada se sa primjenom sredstava prinude nastavilo i nakon što je potreba prestala.

U procesu je utvrđeno da su mu nanijete lakše tjelesne povrede i duševne patnje.

Podnosilac pritužbe boluje od bolesti koja spada u hronična duševna oboljenja, pa je upotrijebljena sila dovela do pogoršanja bolesti, koje se u narednim mjesecima produbljavalo, utvrdio je specijalista psihijatrije.

“Iako policijski službenici nijesu mogli znati za duševnu bolest, građanina prema kojem primjenjuju ovlaštenja, to svakako ne opravdava prekoračenje ovlašćenja”, upozorava Perović.

Dva doktora i tri pregleda

Institucija zaštitnika se osvrnula i na činjenicu da je podnosilac pritužbe pregledan tri puta od strane dva doktora, a da su sva tri izvještaja različita, u smislu da se u prvom i drugom navode samo facijalne povede, dok je tek treći detaljan sa opisom svih nastalih povreda.

Opravdanje Opšte bolnice u Pljevljima da doktorica nije bila u obavezi da opisuje nastale povrede, već dežurni hirurg, nije prihvatljivo, poručuju iz institucije zaštitnika, jer se radilo o licu koje je dovedeno iz nasilja, u ovom slučaju sukoba sa policijskim službenicima: “Što obavezuje sve medicinske radnike koji stupaju u kontakt sa tim licem da pregledu pristupe profesionalno i detaljno opišu nađene povrede i citiraju navod lica kako je te povrede zadobilo”.

“Tačno i blagovremeno dokumentovanje i prijavljivanje takvih medicinskih dokaza u značajnoj mjeri će olakšati istragu eventualnih slučajeva zlostavljanja i utvrđivanje odgovornosti počinilaca, što pak deluje kao snažno sredstvo odvraćanja od zlostavljanja u budućnosti”, navodi Perović.

Ona je Opštoj bolnici preporučila da u budućim postupanjima tačno dokumentuju medicinske dokaze koji ukazuju na eventualno zlostavljanje.

Kamenice i suzavac

Mediji su 13. maja obavijestili da je do sukoba građana i policije došlo u glavnoj gradskoj ulici u Pljevljima, a da su tada službenici UP na okupljene, među kojima se nalazio i veliki broj djece, ispalili suzavac…

Jedan dio građana odgovorio je tada kamenicama i nekoliko policajaca je povrijeđeno.

Iz Uprave policije tada su saopštili da su okupljeni napali policijske službenike i u njihovom pravcu bacali kamenice, staklene flaše i pirotehnička sredstva: “Te tako ugrožavali živote službenika Uprave policije”.