SDT ne smije na Brana i Daku: Prošlo mjesec dana otkako su ih Amerikanci stavili na crnu listu

Prije nešto više od mjesec dana Brano Mićunović i Daka Davidović su stavljeni na američku crnu listu. Međutim, do danas se ne zna da li je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo postupke protiv pomenutih biznismena, koji su od strane Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a dodati na listu sankcionisanih lica sa Zapadnog Balkana, zbog njihove navodne umiješanosti u organizovani kriminal.

Odluka OFAC-a da uvede sankcije Mićunoviću i Davidoviću podrazumijeva i da su Amerikancima zabranjene sve transakcije koje obuhvataju imovinu ili interese sankcionisanih pojedinaca.

Prema zvaničnim podacima, Mićunović ima tri firme u Crnoj Gori, dok Davidović jednu u našoj državi, a jednu u Panami. Pritom, Mićunović je imao i firmu na Kipru, koja je u međuvremenu ugašena.

Godinama unazad, Mićunović je pominjan kao prijatelj bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, o čemu se svojevremeno raspravljalo i u parlamentu.

Inače, ime Branislava Brana Mićunovića prvi put je u medije dospjelo kada je 1983. godine u Njemačkoj ubijen Stjepan Đureković, bivši direktor marketinga tadašnje INA, a za čije ubistvo su mnogo godina kasnije pred njemačkim sudom osuđeni bivši pripadnici jugoslovenske tajne policije Josip Perković i Zdravko Mustač.

Mićunović se godinama u Crnoj Gori povezuje sa građevinarskim i kockarskim biznisom, te firmama „Džek pot“ i „Zeta film“. Često je viđan u luksuznom hotelu „Splendid“.

Bio je optužen i za ubistvo Nikšićanina Radovana Kovačevića u oktobru 2000. godine, ali je ipak 2007. godine pravosnažno oslobođen optužbe, jer i pored više prisutnih tokom ubistva, niko nije identifikovao Mićunovića kao osobu koja je pucala.

Kako je saopšteno iz američkog Ministarstva finansija, Mićunović je godinama vodeća ličnost organizovanog kriminala i uz to je najpoznatiji po nelegalnom krijumčarenju cigareta koje je korumpiralo i podrilo nezavisnost demokratskih institucija Crne Gore.

Osim toga, Mićunović je bio i jedan od optuženih u Bariju za šverc cigareta tokom devedesetih godina. Oslobođen je, jer je vijeće Suda u Bariju 2019. godine obustavilo postupak protiv njega zbog zastare.

Duvanska afera je u Crnoj Gori otvorena 2001. godine nakon što je, podsjeća RSE, u Bariju pokrenuta istraga o švercu cigareta sa početka devedesetih iz Crne Gore prema Italiji. Istragom je bilo obuhvaćeno petnaestak osoba iz Crne Gore i Italije, a među kojima je bio i Milo Đukanović. Svi su kasnije oslobođeni optužbi usljed nedostatka dokaza.

„Šverc duvana decenijama je prisutan u Crnoj Gori i bio je najveći izvor nelegalnih prihoda u državi. Smatramo da dosta naših građana koji imaju enormnu imovinu, imaju je od šverca duvana, a ne što su otkrili mikročipove. Nekolicina takvih, siguran sam, ima više novca nego Crna Gora u svom trezoru. Ne možete da objasnite da je pravedno da jedan kockar ima imovinu od 100 miliona eura, i da mislite da je on imao sreće u životu. Ne, on je bio član duvanske mafije“, kazao je premijer Dritan Abazović u dokumentarcu „Dosje Jarak“, koji se bavi duvanskom mafijom, koja je zbog pisanja o tome života koštala glavnog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića 2004. godine, i urednika hrvatskog „Nacionala“ Iva Pukanića.

Pukanić je svjedočio pred italijanskim pravosudnim organima, a Jovanović je likvidiran prije nego što je obavio razgovor sa istražiteljima.

Mićunović je, kako se navodi na sajtu američkog Ministarstva finansija sankcionisan „zbog odgovornosti ili saučesništva, direktne ili indirektne umiješanosti u korupciju u vezi sa Zapadnim Balkanom, uključujući i korupciju u ime ili povezanu sa vladom na Balkanu, ili aktuelnim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlade na Balkanu, kao što su pronevjera javne imovine, ili oduzimanje privatne imovine u ličnu korist ili političke svrhe, ili mito“.

Miodrag Daka Davidović je početkom devedesetih bio načelnik policije u Nikšiću.

Kako se navodi u odluci američkih vlasti, on je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori.

„Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući njene napore da utiče na izborne rezultate“, navodi se u odluci.

U odluci OFAC-a se napominje da je od 1991. do 1992. Davidović bio ministar trgovine u vladi samoproglašene Srpske autonomne oblasti (SAO) BiH. Krajem devedesetih Davidović je bio sumnjičen i za krijumčarenje cigareta, međutim te optužbe nikada nisu dokazane.

Kako se navodi u dokumentu američke vlade, umiješan je i u skandal koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara u Vladi tadašnjeg sjevernomakedonskog premijera Zorana Zaeva.

Raškovski je navodno primio mito od Davidovića kako bi crnogorski biznismen za potrebe svojih poslovnih interesa imao sastanak sa premijerom Zaevom.

Davidović je bio i politički aktivan i to na lokalnim izborima u Nikšiću (14. marta 2021. godine). Tada je predvodio listu Narodnog pokreta.