Savjetnika predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić reagovao je na izjavu poslanika Pokreta Evropa sad Miodraga Lakovića koji je kazao da „predsjednikov muk na dobre vijesti“.
„Da ste malo sačekali, predsjednik Crne Gore bi pohvalio unaprjeđenje rejtinga. Nažalost, svaka informacija koja dolazi iz Vlade mora se provjeriti sa više strana kako bismo bili sigurni u njenu tačnost jer je opšte poznato da iz Vlade gotovo svakodnevno dobijamo neistinite i poluinformacije“, poručio je Grgić.
Ističe da razumije Lekovićevo iznenađenje.
„Predsjednik pozdravlja unaprjeđenje rejtinga i to što Vlada radi svoj posao za koji je plaćena. Razumijem Vaše iznenađenje i ushićenje povodom ove vijesti, ali to nije posljedica reformi (koje se nijesu desile), već se događa upravo prije nego što su predložene neutemeljene eksperimentalne reforme koje podrazumijevaju uzimanje 200 miliona eura od budućih penzionera, koje bi se preusmjerile na potrošnju“, naveo je Grgić
Podsjeća Lakovića da u nijednom zvaničnom dokumentu Vlade, koji je poslat međunarodnim institucijama, nije bilo ni naznaka radikalnih reformi koje su jednim dijelom predstavljene u Fiskalnoj strategiji, koja još uvijek nije usvojena niti na nju ima mišljenje Centralne banke Crne Gore.
„Poboljšanje rejtinga primarno je rezultat niskog zaduženja i prethodnih Vlada i uspješne ekonomske 2023. godine, kada Crna Gora nije bankrotirala kako su neki upozoravali, uz rekordne profite kompanija koje su napunile crnogorski budžet“, ističe Grgić.
U tome, poručuje, ova Vlada gotovo da nije imala udjela.
„Dobro bi bilo da se Vlada pridržava preporuka koje je rejting agencija navela, kako bi se nastavio pozitivan trend. Da bi očuvala ili poboljšala svoj kreditni rejting, Vlada Crne Gore treba da se fokusira na održavanje fiskalne discipline, kontrolu javnog duga i smanjenje budžetskog deficita“, navodi savjetnik Milatovića.
Takođe, važno je, ističe, podsticati ekonomski rast kroz diversifikaciju privrede, sprovođenje strukturnih reformi, jačanje javnih institucija i nastavak integracionog puta ka Evropskoj uniji.
„Nažalost, rebalansom budžeta, kako bi se odgovorilo na potrebe najglomaznije vlade na planeti, predviđa se povećanje tekućeg deficita koji izlazi iz zakonskog okvira, čime se ugrožava stabilnost javnih finansija. Što se tiče strukturnih reformi koje bi imale dugoročni pozitivan efekat na našu ekonomiju, toga naravno nema u zvaničnim dokumentima vlade.
Predsjednik ne traži, a pogotovo ne uporno, greške Vlade – one su na njegovu veliku žalost svakodnevnica. S tim u vezi, preporučujem da angažujete ekonomistu, kako ne biste vi morali da izlazite iz oblasti bezbjednosti, i da premijer ne bi tražio savjete na društvenim mrežama“, ističe Grgić.