Šahmanović: U fazi smo pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja

Naveo je da bi, u slučaju da dođe do pronalaska nafte i gasa jedan od glavnih projekata bio Jadransko-jonski gasovod (IAP), jer je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope.

-Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju – kazao je Šahmanović, piše Bankar.

Kao starteški važan razvojni projekat koji će biti u fokusu rada Ministarstva ukazao je na  stvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru, jer bi nam LNG terminal  omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijevanju energijom.

Ministar Šahmanović je ukazao i da je sektor rudarstva dugo bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu, što je pogrešno, jer rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale.

– Realnost je da se pred ovom Vladom nalazi jedan važan zadatak i velika prilika da Crnu Goru konačno uvede u Evropsku uniju (EU). Crna Gora ima  priliku, ali i odgovornost, da zatvori pregovaračka poglavlja i približi se članstvu u Evropskoj uniji. Ovaj cilj visoko je na listi prioriteta Vlade i mi smo odlučni da ga ostvarimo. Konkretno, naš prvi cilj jeste  realizacija ključnog mjerila za zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima biće ubrzo usvojen po hitnom postupku, a tehnička dokumentacija za rekonstrukciju naftnih skladišta u Baru je u pripremnoj fazi. Pored rekonstrukcije skladišta u Baru, koja nije dovoljna za skladištenje obaveznih rezervi goriva, planiramo rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju. Ovo će omogućiti zadovoljenje ukupnih potreba za skladištenjem, kao i poboljšanje tržišne konkurentnosti kompanije Montenegro bonus, jedine državne firme koja se bavi naftnim derivatima-naveo je on.

Nakon toga, kako je kazao, slijedi ažuriranje Akcionog plana za formiranje naftnih rezervi i nakon usvajanja zakona, biće stvorena zakonska osnova za kupovinu prvih rezervi u vrijednosti od šest miliona eura, sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije.

–  Naftne rezerve se formiraju kako bi se osigurala energetska sigurnost, stabilizovalo tržište u slučaju poremećaja, ispunile međunarodne obaveze i zaštitila ekonomija od naglih promjena u snabdijevanju i cijenama. Sledeća važna aktivnost, za  koju smatram da je  neophodna da se sprovede, je  osnaživanje i optimizacija kapaciteta Zavoda za geološka istraživanja i Uprave za ugljovodonike, ključnih institucija u ovom resoru.Ono što očekujem i želim da podstignem je da kroz jačanje saradnje, komunikacije i koordinacije s ovim institucijama, omogućimo efikasnije donošenje odluka i bržu razmjenu informacija, što će u krajnjem  doprinijeti boljem regulisanju i razvoju ovih oblasti- rekao je Šahmanović.

Od aktuelnih državnih projekata koji zahtijevaju puno angažovanje u mjesecima koji slijede, pomenuo je izmještanje korita rijeke Ćehotine, koji je projekat od javnog značaja.

– Očekujem ubrzanje aktivnosti na realizaciji ovog projekta, koji je ključan za stabilnu eksploataciju uglja i stabilno snabdijevanje Termoelektrane Pljevlja, uz očuvanje prirodnih resursa.Kako bismo poboljšali kontrolu prometa naftnih derivata i biogoriva i suzbili nelegalnu trgovinu, planiramo uvođenje postupka markiranja tečnih goriva nano-tehnologijom. Ova aktivnost treba da ojača kontrolne mehanizme, poboljša kvalitet goriva i spriječi nepravilnosti i zloupotrebe, čime namjeravamo dodatno unaprijeđenje tržišne discipline  i konkurentnosti- naglasio je on.

Odogvovarajući na pitanja kazao je da je situacija takva, da zemlja sa značajnim potencijalima i bogatstvom u mineralnim sirovinama nema razvijeniju privrednu djelatnost u ovom polju.

– Sektor rudarstva je dugo bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu. Moramo da uvedemo principe društveno odgovornog rudarstva, da u saradnji sa zajednicom i relevantnim institucijama nađemo održive modele, da kreiramo biznis ambijent koji će privući eminentne investitore koji će, uz poštovanje standarda očuvanja životne sredine, uložiti novac u našu zemlju.  Da zaključim, rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale, ali i izazove koji zahtevaju pažljivo upravljanje kako bi se osigurala održivost i ekonomska korist. Fokus ćemo staviti na istraživanje novih potencijalnih lokaliteta- ističe Šahmanović.

Što se razvojnih projekata na sjeveru tiče, izdvoji je projekat izgradnje fabrika cementa i gipsa u Pljevljima.

– Vjerujem da bi ovi projekti u velikoj mjeri  uticali na ekonomiju  Pljevalja, a značajni efekti bi bili prepoznati i na državnom nivou- dodao je on.

Istraživanje ugljovodonika, kako je pojasnio, prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

– Otkriće ugljovodonika u crnogorskom podmorju moglo bi dovesti do razvoja nove industrije koja bi imala značajan uticaj na povećanje životnog standarda i ekonomski rast države- smatra Šahmanović.

Pored ostalog, odgovarajući na piranja, kazao je da je Brskovo tema koja je godinama bila aktuelna.

– Ali želim da poručim, kao ministar zadužen za resor rudarstva, da prostora za brigu nema. Vlada Crne Gore je donijela odluku i tu priče više nema. Namjera mi je da pokrenemo nove perspektive, nove razvojne projekte, da zaokružimo legislativu, čime se približavamo zatvaranju jednog od poglavlja važnih za ulazak naše države u EU- kazao je on.