Rusofobija i podaništvo prevagnuli nad deklarativnim antifašizmom: Crna Gora opet stala u odbranu nacizma, lažni antifašisti zabili glavu u pijesak
Treći komitet Generalne skupštine UN usvojio je juče rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.
Za dokument je glasalo 116 zemalja, dok je protiv je bilo 54, uključujući Crnu Goru, Ukrajinu, SAD, Veliku Britaniju, Nemačku, Francusku, Kanadu, Mađarsku i Japan. Među onima koji su glasali protiv rezolucije su i Albanija, Andora, Australija, Austrija, Belgija, Bugarska, Danska, Letonija, Luksemburg, Poljska, Rumunija, Finska, Holandija, Hrvatska, Češka i drugi.
Jedanaest država je bilo uzdržano, među kojima su Turska, Švajcarska i Panama.
Čast bivše antifašističke Jugoslavije odbranila je Srbija, koja je jedina podržala Rezoluciju čiji je koautor bila zajedno sa 10-ak drugih država.
Crna Gora je ostala privržena vrijednostima nacizma, baš kao i prošlog ljeta kada je crnogorski predstavnik pri istom tijelu UN-a glasao protiv nacrta iste rezolucije kojim se podstiče borba protiv glorifikacije nacizma.
Zanimljivo, prošlog ljeta je taj anticivilizacijski gest zvanične Podgorice učinjen 12. jula, dan uoči velikog praznika koji se u Crnoj Gori obilježava i zbog podizanja Trinaestojuslog ustanka protiv nacističkog okupatora i njihovih saradnika koji su dan ranije, po uzoru na Pavelićevu NDH, proglasili Nezavisnu državu Crnu Goru.
I tada je crnogorski predstavnik, baš kao i juče je bacio ljagu na antifašističko nasleđe kojim se ova država diči , sva je prilika deklarativno. Da je Crna Gora uistinu privržena vrijednostima antifašizma, ne bi sebi po drugi put dozvolila ovakvo moralno i civilizacijsko posrnuće.
Ljaga se ne može zbaciti, ali se načinjena šteta donekle može ublažiti samo povlačenjem crnogorskih predstavnika pri UN-u i imenovanjem novih koji neće blatiti i ponižavati Crnu Goru na najvišem svjetskom nivou zarad uzaludnih štrikića u zapadnim centrima moćima.
Podjednako sramnije od glasanja crnogorskog predstavnika jeste ćutanje u samoj Crnoj Gori predstavnika vlasti, opozicije, NVO sektora, nezavisnih analitičara, intelektualaca i medija koji nas svakodnevno podučavaju antifašizmu. Ne oglašava se ni gradonačeknik Prijestonice koji je spreman da pothrani Titove posmrtne ostatke na Cetinju, baš kao ni bivši titonačelnik Podgorice čije je najveće postignuće tokom upravljanja Glavnim gradom podizanje spomenika velikom vođi. Svi oni sebi daju za pravo da komentarišu nedavnu namjeru gradonačelnika Beograda da izmjesti Titov grob iz Kuće cvijeća, ali kada treba jasno osuditi crnogorsko odstupanje od antifašizma, poput puževa, se povlače u svoje kućice.
Njihov lažni antifašizam je opet ogoljen, a njihovo crveno licemjerje će se opet projaviti 13. jula.
Podsjetimo, dokument koji je pripremila Rusija sastoji se od 74 tačke. U njemu se „preporučuje državama da preduzmu odgovarajuće konkretne mjere, uključujući u zakonodavnoj i obrazovnoj oblasti, u skladu sa njihovim međunarodnim obavezama u oblasti ljudskih prava, kako bi se spriječila revizija istorije i rezultata Drugog svjetskog rata“, prenosi Sputnjik.
Autori dokumenta takođe najoštrije osuđuju incidente vezane za veličanje i propagandu nacizma, konkretno crtanje grafita i crteža pronacističkog sadržaja, uključujući i na spomenicima žrtvama Drugog svjetskog rata. Odvojeno se u tekstu ističe preporuka da se zabrani „svaka svečana proslava“ nacističkog režima i njegovih saveznika.
Dokument apeluje na države da eliminišu sve oblike rasne diskriminacije svim odgovarajućim sredstvima, uključujući zakonodavstvo ako okolnosti to zahtijevaju.
Osim toga, nacrt rezolucije najoštrije osuđuje upotrebu obrazovnog materijala, kao i retoriku u nastavi, koja promoviše rasizam, diskriminaciju, mržnju i nasilje na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja.
Istovremeno, treći komitet je uključio amandman na rusku rezoluciju u kojem se navodi da je Rusija navodno borbom protiv neonacizma nastojala da opravda potrebu izvođenja Specijalne vojne operacije. Za amandman je glasalo 66 zemalja, protiv su bile 43, a uzdržano 51 (prošle godine je 66 zemalja glasalo za sličan amandman, 26 je bilo protiv, a 67 uzdržano).
Autori ovog amandmana su Albanija, Australija, Japan, Južna Koreja, Maršalska ostrva i Norveška. Grupa zapadnih zemalja unijela je amandman u nadi da će Rusija, ukoliko bude usvojen, odustati od teksta svoje rezolucije i neće glasati za njega. Međutim, to se nije dogodilo.