Rusi i Ukrajinci u rovovima čekaju zimu

Dok je Rusija tokom ljeta sprovodila talase napada, vodnik Mikola Rogozovec i članovi njegove jedinice počeli su crtati male plus znakove u svom bunkeru dok je oko njih podrhtavala zemlja od artiljerijskih napada. Svaki plus, rekao je vodnik Rogozovec, 48-godišnji komandant jedinice u Prvoj predsjedničkoj brigadi Ukrajine, predstavljao je ruskog vojnika koga su ubili u borbi. Rekao je da je tokom samo jednog dana u avgustu dodao 12 pluseva prije nego što je granata pogodila njegovu poziciju na sjeveroistoku Ukrajine kada je ranjen u lijevo rame.

“Kada su stigli novi momci da nas zamijene, upitali su: “Kakvi su ovo plusevi?”, kazao je on u intervjuu u bazi izvan Kijeva. Objasnio im je što znače, a zatim otišao rekavši: “Nastavite našu misiju, ubijte neprijatelja i stavite pluseve”.

U Ukrajini, kao i u svim ratovima, u velikoj mjeri se radi o iscrpljivanju: ubijanju dovoljno neprijateljskih vojnika i uništavanju dovoljno njihove opreme dok protivnik više ne može da podnese troškove borbe.

Ukrajinske snage se i dalje bore kako bi se probile kroz čvrsto utvrđene ruske linije na jugu. Njihovo napredovanje je sporo, svega oko 82 metra dnevno na vrhuncu ljetnje ofanzive

Sada, dok dani postaju kraći, a jesenje kiše kvase bojna polja u Ukrajini, ta krvava jednačina se odigrava pod neumornom artiljerijskom paljbom duž duge linije fronta. Najsmrtonosniji rat u Evropi posljednjih generacija ostaje krajnje nasilan, neizvjestan i sve više komplikovan usljed faktora daleko od fronta.

Ukrajinski i ruski vojnici stoje nasuprot jedni drugih duž rovova koji gotovo da se nijesu pomjerili skoro godinu dana. U međuvremenu, desetine miliona Ukrajinaca pripremaju se za još jednu zimu terora i patnje dok Moskva gomila projektile koje može koristiti za napade na infrastrukturu njihove zemlje u pokušaju da obeshrabri civile i učini gradove nemogućim za život.

Ukrajinske snage se i dalje bore kako bi se probile kroz čvrsto utvrđene ruske linije na jugu: Njihovo napredovanje je sporo, oko 82 metra dnevno na vrhuncu ljetnje ofanzive, navodi se u novoj analizi Centra za strateške i međunarodne studije.

To je isti tempo kao i savezničkih snaga tokom krvave petomjesečne Bitke na Somi 1916. godine, stoji u analizi.

Dok Ukrajinci i dalje sprovode svoju kontraofanzivu, branitelji u ovom ratu imaju jasnu prednost, kazao je autor izvještaja Set Džons. Ukrajinci su probili jednu liniju ruske odbrane kod sela Robotnje na jugu, koje je sravnjeno sa zemljom. Međutim, nakon pet mjeseci burtalne borbe, oni još nijesu postigli veći proboj.

Sa druge strane, Moskva se nije fokusirala samo na odbranu pozicija. Ona koristi možda i svoju najveću prednost – razmjere svoje vojske – kako bi pokrenula nove ofanzivne operacije na istoku. Konkretno, njihove snage su izvele svoj najveći napad posljednjih mjeseci, sa žestokim i krvavim borbama oko uništenog ukrajinskog grada Avdivka.

Odluka da opredijeli hiljade vojnika i stotine tenkova i oklopnih vozila za borbu za Avdivku predstavlja znak da je Kremlj uvjeren da je dovoljno suzbio ukrajinsku ofanzivu na jugu da može napredovati u drugim djelovima zemlje.

“Ovo je neka vrsta dinamičnog balansa trenutno: ruske trupe napadaju u određenim djelovima, a Ukrajinci u drugima”, rekao je Serhij Zgurec, vojni analitičar i šef ukrajinske organizacije za nacionalnu bezbjednost “Defense Express”.

“Sposobnost istrajavanja”

Dvije bitke koje se odvijaju na udaljenosti od stotina milja naglašavaju koliko je objema vojskama važno da dopunjavaju svoje snage i opremu.

Dok Rusija svom snagom napada Avdivku, ta kampanja je prema riječima pojedinih analitičara svojevrsna katastrofa.

Ruska vojska je izgubila preko 100 tenkova i oklopnih vozila kao i desetine boraca, a da pritom nije uspjela da pomjeri ukrajinske branitelje, vidi se na snimcima čiju su autentičnost potvrdili nezavnisni vojni analitičari.

Ipak odlučnost da istraju pokazaje sposobnost Moskve da šalje vojnike u napad, bez obzira na broj žrtava, a Anton Kotsukon, portparol ukrajinske 110. zasebne mehanizovane brigade, kazao je da očekuje nastavak napada.

On je kazao da se Rusi, suočeni sa snažnim napadima oklopnih vozila preko miniranih polja u Avdiivki, prilagođavaju i počinju da kopaju tunele. “Tada mogu iznenada iskočiti blizu naših pozicija”, rekao je.

Takođe koriste “robotska vozila” kako bi dostavili municiju vojnicima, a uprkos gubicima uvijek imaju rezerve.

“Svaki dan raspoređuju dodatne snage kako bi učestvovale u ofanzivnim operacijama – dodatno ljudstvo, oklopna vozila, letjelice i artiljeriju”, kazao je Kotsukon.

Više od 350 milja južno, blizu grada Hersona, ukrajinske snage su intenzivirale njihove napade na istočnu obalu Dnjepra koja je pod ruskom kontrolom, usljed čega su počele spekulacije da Kijev možda tamo planira ambiciozniju ofanzivu.

Rusija je na tu prijetnju odgovorila pogodivši ukrajinske gradove i sela duž rijeke u najžešćim vazdušnim napadima ove godine, kazala je Natalija Humenjuk, portparolka južne komande.

Od petka u 7 ujutru do subote u 7 ujutru, “bačeno je rekordnih 36 bombi”, kazala je ona. Desetine civila su stradale i veliki broj njih je ranjen dok su padale bombe teške preko 450 kilograma. “Za selo, ovo predstavlja značajnu razornu silu”, rekla je Humenjuk.

Imajući u vidu intenzitet borbi, vojni analitičari se generalno slažu da će obje strane nastaviti da se trude da stvore snage sposobne za sprovođenje ofanzivnih operacija.

“Bitna je sposbnost istrajavanja, sposobnost dopunjavanja ljudstva i opreme”, kazao je Tibolt Fuile, istraživač u Francuskoj fondaciji za strateška istraživanja.

Rat oružja

Pukovnik Ants Kiviselg, šef estonske vojne obavještajne službe, kazao je da Rusija i dalje ima oko četiri miliona artiljerijskih granata – što je dovoljno da nastavi ratovanje manjeg intenziteta još godinu dana. On je takođe naveo zapadne obavještajne izvještaje u kojima se navodi da je Sjeverna Koreja nedavno proslijedila artiljerijske granate Rusiji i on, na osnovu satelitskih dokaza, procjenjuje da je isporučeno čak 350 000 granata.

Isporuke pokazuju da Kremlj “planira da nastavi svoj rat u Ukrajini dugi vremenski period i da u tom pravcu preduzima konkretne korake”, kazao je on na konferenciji na novinare u petak.

Džek Vatling, sa RUSI instituta u Britaniji, napisao je da će Rusija vjerovatno zadržati “materijalnu prednost” u predstojećim mjesecima i da se “Kijev mora oprezno boriti ukoliko želi da zadrži inicijativu”.

Prije godinu dana, Rusija je proizvodila oko 40 raketa dugog dometa mjesečno, naveli su analitičari iz RUSI-ja. Sada, prema njihovim tvrdnjama, proizvodi preko 100 mjesečno, što je u skladu sa procjenama ukrajinskog generalštaba iz septembra.

Ovo je industrijski rat. Ključna promjenjiva, ako gledate obje strane, jeste koja od njih će prva početi da slabi u smislu pomoći koju im pružaju njihovi partneri

Ukrajina, takođe pojačava, domaću proizvodnju oružja, a opredijelila je preko milijardu dolara na proizvodnju dronova i poziva zapadne proizvođače oružja da se udruže u razvoju novog naoružanja.

Međutim, nejasno je koliko brzo ona može povećati svoju proizvodnju, a Ukrajina ostaje duboko zavisna od saveznika za vojnu i finansijsku pomoć.

Predsjednik Džo Bajden pokušava da progura paket pomoći za Ukrajinu u vrijednosti od 61 milijardu dolara, što je ključni pokazatelj podrške, ali zavisi od sve skeptičnijeg republikanskog bloka u Kongresu, posebno u svjetlu novih izdataka za borbu Izraela protiv Hamasa.

“Ovaj rat je industrijski rat”, kazao je Džons iz Centra za strateške i međunarodne studije.

“Ključna promjenjiva, ako gledate obje strane, jeste koja od njih će prva početi da slabi u smislu pomoći koju im pružaju njihovi partneri”.

Duboki rat

Budući da se pokazalo da su frontalni napadi teški i smrtonosni, “duboki rat” koji se vodi s obje strane dobija dodatan značaj. Ukrajina se nada da će ciljanjem komandnih centara, skladišta municije, linija snabdijevanja i baza daleko od fronta postepeno smanjiti kapacitet Rusije za borbu.

Odluka Bajdena da pošalje projektile dugog dometa poznate kao ATACM, koji su stigli proteklih dana i imaju domet od 160 kilometara, pruža Kijevu sposobnost da gađa ruske pozicije širom teritorije koju okupira osim djelova Krima.

Rusija i dalje ima oko četiri miliona artiljerijskih granata, što je dovoljno da nastavi ratovanje manjeg intenziteta još godinu

Moćne rakete, koje sadrže klastersku municiju koja raspršuje preko 900 kuglica u oblasti mete, korištene su za napade na dvije ključne ruske isturene baze prošle nedjelje, oštetivši ili uništivši najmanje 14 ruskih napadačkih helikoptera koji su imaju ključnu ulogu za ruske defanzivne linije.

Svaka milja koju Ukrajina uspije da napreduje ka jugu – gdje je front svega 60 milja od mora – stvorila bi nove probleme za ruske snage.

Ipak, kao što ističu analitičari, ove godine se ispostavilo da se Rusija lakše prilagođava uslovima na ratištu, i mogla bi pokušati da promijeni rute snabdijevanja, ili da upotrijebi svoju artiljeriju i vazdušne snage kako bi se suprotstavila ukrajinskom granatiranju.

Ukoliko ruske trupe budu primorane da se brane duž širokog fronta “onda će ruske snage biti spolja, kvasiće se na hladnoći”, smatra Vatling sa RUSI-ja. “Ukoliko ciljani napadi oslabe njihovu logistiku, tada će zbog loše obuke ruskih snaga njihove povrede usljed izloženosti teškim vremenskim uslovima biti dodatno pogoršane”.

Drugim riječima, dok će Rusija nastojati da iskoristi zimu kao oružje protiv ukrajinskih civila, Kijev će pokušati da poremeti ruski sistem podrške iza linija fronta i da iskoristi zimu kao oružje protiv demoralisanih ruskih vojnika.