Roditelji djece sa autizmom na liječenje idu u Beograd, logopeda malo

0

Iako je Fond za zdravstveno osiguranje samo u prošloj godini izdvojio blizu milion evra za liječenje djece, na beogradskom Institutu „Đorđe Kostić“, dok roditelji troškove mjere desetinama hiljada evra.

 

U Beograd moraju da idu jer u Crnoj Gori nema mogućnosti za tretmane rane intervencije, koji bi rezultirali uspjehom. Zato traže da država osnuje institut u kom bi radilo dovoljno logopeda i defektologa.

Na liječenje i kontrolu zbog sumnje na autizam u 2023. godini izdato je 428 uputa za beogradski Institut „Đorđe Kostić“, za šta je Fond za zdravstveno osiguranje izdvojio gotovo milion eura. No, višemjesečni boravak u Srbiji košta i roditelje. Troškove mjere i desetinama hiljada.

Jedna od roditelja djece za autizmom Tina Mišljenović kaže da su njihovi troškovi 58.000 eura.

„Naši troškovi za tri godine su ukupno iznosili oko 58.000 eura. Ljudi plaćaju kredite, možda je neko podstanar i na sve to znate i kolika je potrošačka korpa“, kazala je ona.

Iako je naporno – što finansijski, što mentalno, za Beograd moraju, jer u Centru za autizam u Podgorici nema mogućnosti za tretmane rane intervencije koji bi rezultirali uspjehom.

Iva Ivanović iz Centra za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju kaže da su kod nas mogući tretmani defektološko-logopedskog tipa.

„S tim što mi imamo izuzetan mali broj ljudi koji rade ovdje. Naši korisnici mogu ostvariti do jedan tretman mjesečno što je potpuno nedovoljno“, smatra ona.

Mišljenović tvrdi da jedan tretman od 45 minut ne rješava problem rane intervencije.

„Intervencija je uspješna ako imate tri do pet tretmana u toku sedmice. U Beogradu imate tretmane od ponedjeljka do petka tri puta dnevno po 60 minuta“, kaže Mišljenović.

A ko neće ili ne može da priušti liječenje u Srbiji, mora kod privatnika. No, nijesu ni tu svi jednaki.

„Svaki logoped ima tretmane od jutra do uveče i svi su puni. U Podgoricu idemo privatno da bismo dobili količinu tretmana koji djetetu odgovara. Jedan čas je 25 evra, a ako ćete da ga imate jednom nedjeljno možete lako je da izračunate koliko je to izdvajanje“, ukazuje Mišljenović.

Prema riječima Ivanović, na sjeveru Crne Gore ne postoji mogućnost privatnih stimulativnih tretmana.

„Imamo nedovoljno edukovane ljude sa završenim fakultetim. Nedostaje nam međusobno povezani sistem“, zaključila je ona.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.