Republika Srpska protiv kolonijalnog upravnika: Kako će Dodik odbraniti Srbe od Šmita?

Samoproglašeni kolonijalni upravnik Bosne i Hercegovine Kristijan Šmit ponovo je postao prijetnja miru države u kojoj, bez legitimiteta i legaliteta, i dalje izigrava visokog predstavnika.

Uživljen u ulogu koju je inače sam sebi dodijelio budući da nema agriman Savjeta bezbjednosti, turista Šmit u poslednjoj epizodi destabilizacije BiH odlučio je da suspenduje dva zakona koje je donijela Republika Srpska. Jedan je zakon o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda u Službenom glasniku, a drugi, Zakon o neobjavljivanju Šmitovih odluka u istom glasilu.

A zatim je posegnuo za još jednim štapom ne bi li disciplinovao legalne institucije Republike Srpske- izmenio Krivični zakon i zaprijetio hapšenjem Srba.

„Najsvježiji primjer kolonijalnog upravljanja dejtonskom BiH, onaj je od 1. jula ove godine kada je njemački državljanin Kristijan Šmit svoju privatnu volju protivpravno nametnuo kao krivični zakon u BiH, propisavši da je krivično djelo ako se njegova volja ne poštuje i ne sprovodi te da se zbog toga ide u zatvor do pet godina“, sumirao je profesor Ustavnog prava Milan Blagojević u kolumni pod nazivom „Ropstvo u ohaerizmu“, objavljenoj na RTRS.

Dok iznervirani Šmit prijeti silom, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavljuje da na nasilje samozvanog protektora neće sjedjeti skrštenih ruku.

„Spremni smo zbog toga na jačanje teritorijalnog integriteta Srbije, da svoj teritorijalni integritet žrtvujemo i zadržimo u okviru BiH, sve dotle dok nam se garantuju dejtonska prava, a onda, kada to više ne bude, onda bismo morali da vodimo politiku ujedinjenja“, poručio je Dodik indirektno ponovo sugerišući mogućnost da RS proglasi nezavisnost.

Predsjednik RS najavio je i ojačavanje entitetske linije i „borbu za status“, upozoravajući da „ako sada pokleknemo, nestaćemo za deset godina“. Jedna od mogućnosti o kojima je Dodik pričao jeste i održavanje referenduma o statusu RS, na kome će građani odlučiti na koji će se način ići dalje.

Šta to znači i na šta bi diktatura visokog predstavnika mogla da primora Srbe sa Dodikom na čelu?

Šmitov zločin protiv mira

Da Šmit nema ni ovlašćenja, ni legitimitet, ističe predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, podvlačeći kako „neko preko njega pokušava da poremeti bezbjednosnu situaciju i izazove krizu“.

„Republika Srpska mora da očuva mir, djeluje trezveno i donosi kvalitetne odluke sa dobrim zakonskim podlogama. Ali, mora i jasno da stavi do znanja da nema šanse da se ostvari bilo kakav plan koji nam ruši nadležnosti i smanjuje vitalne ustavne kapacitete“, ističe sagovornik RT Balkan.

Oružje Republike Srpske u ratu koji joj je proglasio lažni visoki predstavnik, biće, kako kaže Stevandić – trećina vlasti u Sarajevu, odnosno član predsedništva sa mogućnošću veta, predstavnici u parlamentu koji imaju pravo na entitetsko glasanje bez koga se ništa ne može odlučiti u parlamentarnoj skupštini, ali četiri člana Doma naroda, bez kojih se ne može potvrditi nijedna odluka.

„Republika Srpska ima i Narodnu skupštinu u punom legalitetu i legitimitetu , tako da su naše odluke rezultat demokratskog načina biranja predstavnika i parlamentarnih procedura, i pravno su zasnovane, za razliku od od odluka ilegalnog Šmita. On bi mogao biti optužen za zločin protiv mira, pošto su se posle njegovih reakcija odigrali vandalski napadi na table RS, medijska histerija, satanizacija i prijetnje ekstremistilčkih grupa“, ističe Stevandić.

On podsjeća i da je predsjednik Dodik najavio referendum, što je mogućnost utemeljena na Ustavu RS, Povelji UN, evropskim konvencijama i lokalnim pravima.

Srpska je pred provalijom i pružiće otpor

Da Republika Srpska neće odustati od zakona koje je donijela njena Narodna skupština, a protiv kojih se Šmit buni, uvjeren je profesor geopolitike Srđan Perišić.

„Republika Srpska je došla do kraja, iza nje je zid, ili provalija, i ona nema kuda da se povlači. Ako prihvati sve što se od nje ultimativno traži, to znači njen nestanak i to su svjesni svi u RS, pa zato mislim da će pružiti snažan politički otpor“, tvrdi naš sagovornik.

Perišić objašnjava i da je jačanje entitetske linije koju je Dodik najavio zapravo odgovor na nezakonite uredbe o hapšenju Kristijana Šmita. Prema njegovom mišljenju, to znači da Republika Srpska neće dozvoliti nikome iz Federacije i Sarajeva da šalje policijske jedinice koje bi hapsile u Republici Srpskoj.

„Oni to i ne mogu da urade, jer kad bi neko poslao policiju iz Federacije, a tamo su isto Srbi, to bi već bio kraj. Zato i ne vjerujem da će tako nešto pokušati, ali u slučaju da se to ipak desi, uslijedilo bi pojačanje međuentitetskih linija“, uvjeren je analitičar.

Za Perišića su i Šmit i Ustavni sud BiH u kome nema srpskih sudija, izvršili državni udar i srušili ustavni poredak BiH.

„To je bio udar na Srbe. Nigdje na svijetu se nije desilo da Ustavni sud ruši poredak sopstvene države. A to se radilo u sinergiji sa Šmitom, u želji da se Srbi isključe iz pravne sfere. Šmit uz to priprema i zakon o oduzimanju imovine. A sve je to kraj puta BiH, na štetu Srba. Ako Srbi to dozvole, Republika Srpska bi, na jako perfidan način nestala“, uvjeren je profesor geopolitike.

On je uvjeren i da će odziv na referendum o kome je Dodik govorio biti mnogo značajniji nego 2016. godine kada se glasalo o 9. januaru, odnosno Danu Republike Srpske- jer sada je u pitanju opstanak.

„To će se sve desiti ako Sarajevo ne shvati u kom se pravcu sve odvija. Treba dakle, donijeti zakon o Ustavnom sudu, jer vjerovali ili ne, taj zakon sada uopšte ne postoji. Oni su pravo sami po sebi pravili. Šmit bi isto morao da shvati da nije visoki predstavnik jer ga velike sile ne priznaju. Kada bi se sve to regulisalo, sve bi bilo normalno i mirno. Ovako se samo izaziva konflikt“, upozorava sagovornik RT Balkan.

Perišić dodaje da Dodikova izjava o jačanju teritorijalnog integriteta Srbije predstavlja, kako smatra, poziv predsjedniku Vučiću i Srbiji da se oglase i stanu u zaštitu Srpskoj.

„Kada bi se Srbija uključila to bi samo pojačalo pozicije svih nas, jer Srbija je ne samo garant Dejtonskog sporazuma, već i potpisnik i trebalo bi da se uključi. Plašim se da se to neće desiti“, ističe naš sagovornik.

Srbi će ipak biti spremni da Srpsku brane pružajući institucionalni otpor državnom udaru koji vrše dva nova politička aktera, ili što Perišić kaže, američka aktera- Ustavni sud i Kristijan Šmit.

Ako je Srpska već stigla do zida, da li je ovo možda trenutak kada bi zaista mogao da oživi „bauk“ nezavisnosti kojim Dodik već duže vrijeme plaši međunarodnu zajednicu, ali i državu BiH koja na štetu srpskog entiteta krši Dejton.

„Republika Srpska da želi da objavi nezavisnost ona bi sad to uradila. To ne radi jer kroz dijalog sa Bošljacima i Hrvatima hoće da dođe do rješenja i ostane u Bosni i Hercegovini. RS pravi politički otpor državnom udaru. Sva ova pitanja su unutrašnja pitanja BiH i oni o tome mogu da se dogovore mimo spoljnog političkog faktora, a da se Ustavni sud popuni Srbima i donese zakon koji će uvažavati ustavnu strukturu BiH- da se odluke donose konstitutivno“, zaključuje Srđan Perišić.