Refromski „kopi-pejst“ u najavi?

Piše: Fidelity consulting

Dok čekamo čuvenu fiskalnu strategiju, malo smo čačkali slična iskustva u vezi poreskih reformi država u okruženju.

Velika poreska refoma u Republici Hrvatskoj, koja je jasno opisana u maju prošle godine a koja će početi da primjenjuje ovih dana (dakle, 12 mjeseci nakon predstavljanja iste), donijela je prosječno povećanje realnih (a ne statističkih) mjesečni zarada od cijela 24 eura i 50 centi.

Republika Hrvatska, članica EU od koje dobija oko 2 milijarde eura godišnje kroz razne instrumente podrške, ima odnos javnog duga / BDP oko 65%, ima investicioni kreditni rejting, mnogo bolji odnos izvoza i uvoza, realno je povećala mjesečne plate za svega 24,50 eura.

Kako su to uradili:
1. Kroz uvođenje fiksne olakšice od 300 eura za bruto plate do 700 eura i postepeno smanjenje olakšice za bruto plate od 700,01 do 1.300 eura (realno povećanje plata kroz ovu mjeru iznosi 17,35 eura mjesečno),

2. Kroz smanjenje poreza na dohodak (realno povećanje plata kroz ovu mjeru iznosi 7,15 eura).

Dodatno,ako pogledate pažljvo slike, u Hrvatskoj nisu svima za isti iznos povećane plate: oni koji primaju najmanje, dobili su najveće povećanje, dok oni koji primaju više, imaju manje povećanje.

Potpuno logično i solidarno.

Koliko je Hrvate koštala ova reforma: tačno 437 miliona eura ili 0,57% BDP-a.

To je sušta suprotnosti od nikad viđenog/predstavljenog programa Evropa sad 2, koji između ostalih obećanja tipa puna zaposlenost i prosječne penzije od 600 eura, kroz kalkulator predviđa linearno povećanje svih plata od 25% (osim povećanja minimalne koje iznosi 55%), što državu Crnu Goru treba da košta oko 600 miliona eura ili 8,5% BDP-a (obećanim povećanjem od 25% za sve zaposlene moraju se ukinuti doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje).

Ako prevedemo trošak reforme od 0,57% BDP kao u slučaju Hrvatske, Crnu Goru tih 0,57% BDP bi trebao da iznosi svega 40 miliona eura.
Znači da Hrvatska, država članica EU, koja prima 2 milijarde eura iz EU fondova godišnje, ima masu bolji kreditni rejting od nas, kroz poresku reformu izdvojiće 15 puta manje novca za povećanje plata.

No dobro, nakon debakla o punoj zaposlenosti „nije se licitiralo procentima kada se govorilo o punoj zaposlenosti već o ponudi da se radi“, očekujemo da se smanje apetiti i za kalkulatorom predviđeno povećanje svih plata za 25%.

Živi bili pa viđeli!

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrikama „Drugi pišu“ i „Kolumne“ nisu nužno i stavovi redakcije portala „Borba“)