Generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić prvi put je detaljno odgovorio na navode o poslovanju Javnog servisa, o kojima su ovih dana pisali mediji i oglašavala se dva sindikata i Osnovno državno tužilaštvo, piše Pobjeda.
Pobjeda je Raoniću uputila pitanja o izviđaju i navodima sindikata o uskraćivanju podataka, o nalazu budžetske inspekcije i traženom usklađivanju, te o nizu sudskih odluka o njegovim imenovanjima, a njegove odgovore prenosimo u cjelini.
U odgovorima Raonić poručuje da RTCG podržava rad svih nadležnih institucija i da će im uvijek dostaviti svu traženu dokumentaciju, ali i da se o cijeloj temi, kako navodi, predugo govori na osnovu „parcijalnih interpretacija“ koje su, kako kaže, posložene u cilju „negativne medijske kampanje koja sada već predugo traje“. Podsjećajući da podnošenje prijave nije isto što i postojanje krivice, Raonić kaže da je posao tužilaštva da provjeri navode, a RTCG-a da pruži saradnju.
“Upravo tako ćemo i postupiti, kao i svaki put do sada”, rekao je on.
Njegovi odgovori na tri ključna pitanja – o izviđaju i uskraćivanju podataka sindikatu, o nalazu budžetske inspekcije i o nizu sudskih odluka, na više mjesta se, međutim, razilaze sa sadržajem dokumenata koje su o istim temama sačinile državne institucije.
Sindikat nema pravo na personalne podatke
Na pitanje zašto sindikatu nijesu dostavljeni podaci o kriterijumima i strukturi isplate varijabila i honorara, Raonić odgovara da tvrdnje o uskraćivanju „jednostavno nijesu tačne“ i da RTCG posluje potpuno transparentno.
Kako navodi, svi akti koje je po zakonu dužan da objavi javno su dostupni, dok se Ministarstvu finansija, Državnoj revizorskoj instituciji i drugim organima redovno dostavljaju svi propisani izvještaji i obračuni. Zbog toga, tvrdi on, RTCG „danas važi za najtransparentniju instituciju u Crnoj Gori“.
Raonić ističe i da postoje podaci koji predstavljaju lične podatke zaposlenih i koji se mogu dostavljati samo uz odgovarajući pravni osnov.
“Sindikati nijesu organ upravljanja niti imaju pravo na neograničen pristup personalnim podacima zaposlenih, uključujući pojedinačne isplate, bez odgovarajućeg pravnog osnova”, kazao je Raonić.
On kaže i da menadžment u postupanju obavezuje zakon, „a ne nečija drskost i medijska halabuka.“ Dodaje i da je ovaj menadžment sproveo racionalizaciju poslovanja, smanjio broj eksterno angažovanih saradnika i izdatke za honorare i varijabilni dio zarada, a uštede usmjerio u povećanje zarada zaposlenih.
Sindikat zaposlenih RTCG-a, čija je prijava povod za izviđaj, u svojim navodima, međutim, nije tražio uvid u pojedinačne plate zaposlenih, već u kriterijume, dinamiku i strukturu isplate varijabilnog fonda za koji tvrdi da dostiže 735.000 eura bruto godišnje.
„Forma, ne zakonitost“
Najviše prostora Raonić je posvetio nalazu budžetske inspekcije. Ocjenjuje da inspekcija „nije utvrdila da je bilo kome u RTCG nezakonito isplaćen novac“, niti nenamjensko trošenje javnih sredstava, skrivene isplate ili zloupotrebu budžeta, već da je predmet nalaza bio „isključivo pitanje pravne forme akta kojim je utvrđena zarada“. Ugovor o radu zaključen s njim, kaže, nije model koji je uveo ovaj menadžment, nego je korišćen i kod ranijih generalnih direktora, a svrha mu nije bila povećanje zarade.
“Već upravo suprotno, da se ugovorom definiše zarada koja je niža od one koju bi omogućavao zakonski maksimum za ovu funkciju”, odgovorio je on.
Raonić navodi da je RTCG prihvatio stav inspekcije da je, pored ugovora o radu, trebalo donijeti i posebno rješenje o zaradi, te da je u rekordnom roku uskladio praksu i postupio po svim preporukama iz svoje nadležnosti. Jedina neispunjena preporuka, kaže, odnosi se na odluku Savjeta RTCG-a, koji trenutno nema kvorum, i biće sprovedena čim se steknu uslovi da Savjet može da odlučuje.
Tvrdi i da nalog za povraćaj sredstava ne postoji.
“Budžetska inspekcija nije naložila povraćaj novca, niti je utvrdila da je bilo ko ostvario protivpravnu imovinsku korist”, istakao je Raonić.
Zapisnik budžetske inspekcije, koji je za period 2025. sačinila glavna budžetska inspektorka Jelena Perućica, s druge strane, konstatuje šest nepravilnosti. Najširi nalaz je da su zarade – i osnovna i varijabilni dio – za sve kontrolisane utvrđivane bez donošenja rješenja o zaradi, suprotno članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Poseban nalaz tiče se Raonićevog ugovora o radu od 3. oktobra 2024, za koji inspekcija konstatuje da nije u skladu sa strukturom zarade iz člana 16 Kolektivnog ugovora ni članom 11 tog zakona, te da mu je po osnovu dijela zarade po ugovoru o radu obračunato 26.602,18 eura mimo propisane strukture.
Isti tip nepravilnosti utvrđen je i kod više pomoćnika i direktora – za tri pomoćnika obračuni od 11.337,68, 12.044,61 i 10.670,76 eura za prvu polovinu 2025.
Prema zapisniku inspekcije, tačni su navodi Raonića da inspekcija nije naložila povraćaj, već usklađivanje. Povraćaj sredstava tražili su Centar za građansko obrazovanje i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
Raonić navodi i da je RTCG u ovom periodu dobio dva uzastopna pozitivna mišljenja DRI i realizovao gotovo sve preporuke revizije.
Prema izvještaju DRI iz aprila 2026, preporuka koja se odnosi na varijabilni dio zarade, ipak ni nakon četiri kontrole nije u potpunosti realizovana, a revizija je praćenje obustavila uz najavu posebne revizije. U istom izvještaju DRI je Raonićev ugovor o radu ocijenio neusaglašenim sa članom 100 Zakona o radu, a i Ministarstvo finansija je još u aprilu 2025. ocijenilo da dodatak veći od osnovne zarade „obesmišljava institut zarade i koeficijenata“.
„Jedina pravosnažna presuda“
Raonić osporava i tvrdnju da su sudovi više puta poništavali njegova imenovanja.
“Nije tačno da su sudovi više puta poništavali moja imenovanja u smislu u kojem je to predstavljeno”, naveo je, ističući da je posljednjom odlukom Višeg suda odbijen kao neosnovan zahtjev za poništaj njegovog izbora iz septembra 2024, čime je, kako kaže, potvrđeno da taj izbor ostaje na snazi – i da je to „jedina pravosnažna presuda po toj temi“.
Raonić je odgovorio i da je višegodišnja kampanja kod dijela javnosti stvorila „pogrešan utisak da su sudske odluke osporavale moje stručne reference ili sposobnost da upravljam RTCG“, te da su sudovi odlučivali o procedurama izbora u nadležnosti Savjeta, a ne o njegovom profesionalnom iskustvu.
“Već gotovo 25 godina obavljam rukovodeće poslove u različitim oblastima javnog i društvenog života”, poručio je Raonić, ocjenjujući da se to iskustvo ne može poništiti „bilo kojim upravnim ili sudskim aktom koji se odnosi na proceduru izbora“.
Sudska praksa o njegovom imenovanju, međutim, nije jedinstvena. Dok je u predmetu po tužbi Andrijane Kadije i Žarka Božovića Viši sud presudu preinačio u korist RTCG-a, u predmetu protivkandidata Slavena Knezovića prvostepena odluka je ukinuta i vraćena na ponovno suđenje, uz nalaz da nije utvrđeno ispunjava li Raonić uopšte formalne uslove za konkurs. Građansko odjeljenje Višeg suda zauzelo je 17. marta pravni stav da se radno iskustvo stečeno u naknadno poništenim mandatima ne može računati kao uslov za izbor, uz pet izdvojenih mišljenja.
Uz to, njegov prvi izbor za generalnog direktora iz 2021. i ponovljeni izbor iz 2023. ranije su pravosnažno poništeni, pa se aktuelni spor odnosi na treće imenovanje, ono iz 2024.
Raonić je prvi put imenovan u avgustu 2021, a Agencija za sprečavanje korupcije ranije je zaključila da po tada važećem uslovu od deset godina rukovodećeg iskustva nije mogao zakonito konkurisati sve do 2028.
„Rezultati su najbolji odgovor“
Kao ključni argument, Raonić navodi rezultate rada. Tvrdi da je RTCG u njegovom mandatu ostvario dva pozitivna mišljenja DRI, prošao nezavisne revizije, proglašen najtransparentnijom institucijom u Crnoj Gori, smanjio troškove poslovanja i broj zaposlenih i saradnika, stvorio uslove da zarade budu udvostručene i ostvario rekordnu gledanost. Posebno ističe duboku digitalnu transformaciju i objedinjeni desk – spajanje radija, televizije i portala u jednu redakciju. Ukazao je i na unapređenje međunarodnog ugleda Javnog servisa, čemu, kaže, svjedoči i Evropska radiodifuzna unija (EBU).
“Svaki menadžer na kraju treba da bude ocjenjivan prije svega po rezultatima svog rada. U tom smislu, mislim da duboka reforma, rezultati i stanje RTCG danas govore mnogo više nego bilo koja pojedinačna politička ili medijska interpretacija”, zaključio je Raonić.
Osnovno državno tužilaštvo saopštilo je da u fazi izviđaja ispituje finansijsko poslovanje i isplate zarada u RTCG za 2024, po prijavi Sindikata zaposlenih RTCG-a, koji tereti generalnog direktora i menadžment za netransparentno trošenje na varijabile i honorare. Druga sindikalna organizacija, JRDS RTCG, istog dana je od Tužilačkog savjeta zatražila objašnjenje zbog moguće „selektivne pravde“. Paralelno, budžetska inspekcija je za 2025. utvrdila nepravilnosti u obračunu zarada vrha kuće, a Državna revizorska institucija i Ministarstvo finansija ranije su ocijenili konstrukciju zarade neusaglašenom s propisima. U pozadini svega je i višegodišnji spor o zakonitosti Raonićevog imenovanja, koje je od 2021. bilo predmet niza sudskih odluka.
