Poslanik i neformalni šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević rekao je da će Skupština u martu razmatrati set medijskih zakona i da je to idealna prilika da se obnovi dijalog o reformi izbornog zakonodavstva.
Skupštinski privremeni Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji se bavio i medijima, nije uspio da završi posao. Poslanici vladajuće koalicije su pred novogodišnje praznike usvojili nekoliko propisa koji su pripremani kroz odbor.
Vladajuća koalicija je usvojila izmjene i dopune zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, izmjene zakona o biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore kao i dopune Krivičnog zakonika.
Za Zakon o izboru poslanika i odbornika nije bilo potrebne dvotrećinske podrške.
“Ključni izborni zakon, Zakon o izboru poslanika i odbornika, za koji treba dvotrećinska vecina, nije usvojen. Takođe, set medijskih zakona će biti, najvjerovatnije u martu mjesecu, na dnevnom redu. Potrebno je povodom ove dvije teme obnoviti dijalog vlasti i opozicije u Skupštini. Upravo ova tema pruža još jednu priliku crnogorskoj opoziciji da pokušaju dokazati građanima elementarnu političku odgovornost, nasuprot očajničkog traganja za novim alibijima i za bježanje od dogovora sa vladajućom koalicijom, a sve u pokušaju zaštite partijskih interesa,” rekao je Rakočević “Vijestima”.
Upitan da li će usvojeni zakoni doprinijeti poboljšanju izbornog ambijenta, poslanik je podsjetio da je “vladajuća većina, skupa sa predstavnicima civilnog sektora i akademske zajednice, više od godinu radila na unapređenju izbornih zakona”.
“Oni su do sada ocijenjeni od strane međunarodnih institucija kao savremeni, da odgovaraju demokratskoj evropskoj praksi, a koje smo u Skupštini dogovarali i donosili sa kolegama iz opozicije”, rekao je.
Rakočević navodi i da je opozicija ranije učestvovala u izmjeni izbornih zakona:
“Valja napomenuti tu činjenicu jer se, zaboravljući da smo te izborne zakone usvajali sa kolegama iz opozicije u prethodnom periodu, stiče utisak da opozicija u ranijem političkom iskustvu Crne Gore nije postojala, te da su važeća zakonska rješenja volja vladajuće koalicije. Sasvim suprotno, u kontinuitetu smo izborne zakone zajednički unapređivali. Ipak, svjesni potrebe usvajanja preporuka međunarodnih partnera, pristupili smo unapređenju izbornih zakona. U tom poslu, od kraja 2018. godine, smo katkad imali pomoć i od opozicije, najprije DF-a, a zatim, nakon njihovog odstupanja od tog odgovornog posla, Demokrate su odlučile da, ispostaviće se – nakratko, preuzmu odgovornost,” navodi poslanik.
On podsjeća da su Raško Konjević (SDP) i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović, kao i Miodrag Lekić (Demos) “u kontinuitetu učestvovali u radu”.
“Ipak, i uz pretpostavku da oni predstavljaju progresivniji dio opozicije, politički gabariti im ograničaju opozicioni uticaj. Pripremili smo izborne zakone na način što smo usvojili sve preporuke međunarodnih, za predmetnu oblast, relevantnih institucija. Takođe, prihvatili smo većinu prijedloga opozicije povodom izbornih zakona, uključujući cijeli jedan prijedlog dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, koji je gotovo u potpunosti prijedlog opozicije. Predsjednik Odbora za izborno zakonodavstvo Branimir Gvozdenović, kao i članovi Odbora iz reda vlasti, demonstrirali su odgovornost i spremnost da usvoje preporuke međunarodne zajednice, civilnog sektora i predstavnika akademske zajednice, ali i sistemski održive prijedloge kolega iz opozicije. Na kraju, kao što je poznato, niko iz opozicije nije imao dovoljno hrabrosti da glasa za izborne zakone sa poslanicima vlasti, niti političke odgovornosti da partijske interese podredi opštoj društvenoj koristi”, rekao je Rakočević.
Samo ako su ludi