Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u predlogu budžeta za 2024. godinu planiralo je neophodna finansijska sredstva kako bi postupak eksproprijacije započeo početkom naredne godine i uz završetak neophodne tehničke i ugovorne dokumentacije počeo nastavak izgradnje auto-puta, rekao je u intervjuu za Portal RTCG ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
Istakao je da je Ministarstvo na čijem je čelu u predlogu budžeta za 2024. godinu planiralo neophodna finansijska sredstva kako bi postupak eksproprijacije započeo početkom naredne godine.
Kada se može očekivati nastavak gradnje auto-puta Bar-Boljare i kakav je Vaš stav po pitanju načina finansiranja tog projekta?
Radulović: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u saradnji sa Monteputom intenzivno radi na stvaranju uslova za nastavak izgradnje auto-puta.
Kao što je javnosti poznato, u prethodnom periodu su obezbijeđena bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 6,8 miliona eura za izradu idejnih projekata za dionicu Mateševo-Andrijevica i dionicu Smokovac-Farmaci (obilaznica Podgorica), kao i za izradu Studije opravdanosti auto-puta Bar-Boljare.
Takođe, dodatno su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od šest miliona eura za ažuriranje Studije opravdanosti auto-puta Bar-Boljare i pripremu glavnog projekta sa pratećom tenderskom i tehničkom dokumentacijom za onu dionicu koja se kroz ažuriranje Studije pokaže kao prva naredna koju treba realizovati.
Navedena dokumentacija se finansira uz podršku Evropske komisije kroz mehanizam koji je označen kao Investicioni okvir za Zapadni Balkan, i istu izrađuje konzorcijum evropskih kompanija na čiju dinamiku izrade Ministarstvo, kao korisnik sredstava, i investitor, nema potpuni uticaj.
S obzirom da izrada i završetak navedenih dokumenata kasni, nastavak izgradnje auto-puta u 2024. godine zavisi od modela ugovaranja radova.
Međutim, s obzirom da početku izvođenja radova prethodi niz aktivnosti, kao npr. eksproprijacija zemljišta, možemo potvrditi da je Ministarstvo u predlogu budžeta za 2024. godinu planiralo neophodna finansijska sredstva kako bi postupak eksproprijacije započeo početkom naredne godine i uz završetak neophodne tehničke i ugovorne dokumentacije, započeo nastavak izgradnje auto-puta.
Kakav je plan Vlade za dalji razvoj avio-kompanije ToMontenegro?
Radulović: Uz sve osobenosti koje se odnose na geografski položaj i tržišnu poslovnu politiku, Air Montenegro od nacionalnog je značaja i ključan je za povezanost Crne Gore sa svijetom.
U skladu sa potrebama putnika i upotpunjavanja turističke ponude Crne Gore, kao cjelogodišnje turističke destinacije u razvoju, Air Montenegro konstantno radi na širenju flote i destinacija sa kojima povezujemo našu zemlju.
U avgustu ove godine kompanija je postala članica Međunarodne asocijacije za vazdušni prevoz IATA, što omogućava uspostavljanje code-share ugovora i drugih međunarodnih sporazuma.
Ove zime kompanija letjeti ka pet destinacija (Beograd, Ljubljana, Cirih, Istanbul i Rim), od čega od 15. decembra i ka Rimu kao novoj destinaciji ka kojoj ćemo saobraćati po prvi put. Letovi ka Istanbulu odvijaće se iz Podgorice i Tivta.
U cilju širenja flote i nesmetanog obavljanja planiranih letova kompanija je ranije objavila javne pozive za zakup tri aviona.
Jedan avion će biti zakupljen na period od januara do marta, a druga dva će saobraćati tokom ljetnje sezone, od 1. aprila do 31. oktobra 2024. godine. Kompanija je 31. oktobra potpisala ugovor o zakupu aviona Airbus A320 sa hrvatskom kompanijom Trade Air.
Riječ je o evropskom operatoru, sa značajnim referencama u oblasti pružanja ACMI usluga i čarter saobraćaju, čiji avion će saobraćati na destinacijama sa kojih se očekuje povećana tražnja putnika za Crnom Gorom kao turističkom destinacijom.
Najavljene promjene na tržištu, ukidanje određenih linija od strane drugih kompanija ostavlja dodatni prostor za širenje ponude nacionalnog avio-prevoznika i ponovo dokazuje značaj kompanije za povezivanje Crne Gore sa evropskim metropolama i drugim destinacijama. U kompaniji pratimo razvoj tržišta i u odnosu na potrebe putnika i tržišnu dinamiku nastojaćemo širiti našu ponudu.
Air Montenegro će i dalje nastaviti da ulaže maksimalne napore i doprinosi ostvarenju pozitivnih ekonomskih rezultata ukupne privrede države. U ovom procesu, od posebnog je značaja uloga Vlade u definisanju tržišne politike i pružanju podrške Air Montenegru, kao nacionalnom avio-prevozniku, naročito kada je riječ o otvorenosti tržišta i održavanju ravnoteže njegove konkurentnosti.
Hoćete li podržati davanje aerodroma u Podgorici i Tivtu koncesionarima na upravljanje?
Radulović: Aerodrom Tivat, pored aerodroma Podgorica, upravo postaje dio indikativnog proširenja Trans-evropske transportne mreže na prostoru Zapadnog Balkan, što govori o njegovom prepoznatom strateškom značaju.
Ministarstvo je prema Transportnoj zajednici Jugoistočne Evrope iniciralo analizu razvoja aerodroma u okruženju sa fokusom na razvoj infrastrukture i modalitete poslovanja, uz prikazano stanje prije i nakon sprovedenih procesa restrukturiranja i završetak ove analize se očekuje uskoro.
Budućnost aerodroma Crne Gore mora biti oprezno sagledana, u svijetlu izmijenjenih tržišnih i ostalih okolnosti, u odnosu na trenutak pokretanja koncesionog postupka, koji još uvijek nije okončan.
Ako bismo pratili uspješna iskustva iz okruženja i šire, mogli bismo reći da je koncesioni aranžman poželjan modalitet i za Crnu Goru, ali konačna odluka ne smije biti ishitrena, i mora biti zasnovana na kvalitetnim analizama, zato je u prvim danima mandata, preuranjeno iznositi konačne stavove.
Šta ćete uraditi po pitanju modernizacije željezničke mreže i na koji način ćete uvesti red u željeznička preduzeća koja godinama loše posluju?
Radulović: Pitanje poslovanja željezničkih preduzeća je jedno od gorućih pitanja duži vremenski period unazad, i razlozi za takvo stanje su brojni i ne mogu biti izolovani u odnosu na širi ekonomski kontekst poslovanja ovih preduzeća. Činjenica da željezničko tržište mora i jeste već liberalizovano, konkurenciju nameće kao imperativ poslovanja.
Neophodna je snažnija privredna saradnja regiona, koji Crnu Goru mora ponovo prepoznati kao poželjnu, efikasnu i bezbjednu rutu za svoj teret. Ministarstvo je nedavno sprovelo odgovarajuću analizu poslovanja željezničkih preduzeća, i predstoji nam dodatna analiza na osnovu Ugovora koji je potpisan sa Svjetskom bankom, kroz koji će se sagledati organizaciona struktura za oblast saobraćaja generalno.
Ako bih se osvrnuo na modernizaciju glavne željezničke rute od Bara do granice sa Srbijom, već je oko 55% pruge remontovano, ovih dana otklonićemo određene formalne barijere kako bi se sa EIB zaključio novi investicioni paket od 80 miliona eura (40 miliona eura grant plus 40 miliona eura kredit) za remont na dionici Lutovo – Bratonožići – Bioči, dok istovremeno očekujemo pozitivnu odluku Evropske komisije za dodijeljivanje bespovratnih sredstava za rekonstrukciju dionice na potezu od Bara do Golubovaca kako bi se unaprijedila povezanost luke Bar i podstakao intermodalni razvoj.
U toku su aktivnosti na obezbjeđivanju sredstava za rekonstrukciju svih staničnih zgrada duž glavne željezničke rute od Bara do granice sa Srbijom, kao i sredstava za rekonstrukciju pruge na potezu od Golubovaca do Trebješice za što je projektovanje u toku, a predstoji i početak procesa projektovanja pruge od Podgorice do granice prema Albaniji. Fokus pažnje u narednom periodu mora biti na ekonomskom lobiranju i jačanju veza sa privatnim sektorom, kako bi se povećao obim prometa ka luci Bar, čiji stepen iskorištenja kapaciteta u značajnoj mjeri opredjeljuje i poslovanje pojedinih željezničkih preduzeća.
Kako komentarišete novi Nacrt prostornog plana, kojim je predviđeno da Crna Gora do 2040. godine ima dva završena auto-puta umrežena sa više stotina kilometara brzih cesti duž Crnogorskog primorja, pet malih aerodroma?
Radulović: Nacrtom Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine kao najvažnijim strateško planskim dokumentom se planira razvoj i opšta osnova organizacije, korišćenja, uređenja i zaštite prostora Crne Gore za planski period do 2040. godine.
U dijelu putne infrastrukture predviđen je Istočni razvojni koridor, Zapadni razvojni koridor, Centralni-središnji razvojni koridor, Primorski razvojni koridor (ova četiri koridora bila su sadržana i u Prostornom planu do 2020. godine) i novi Sjeverni razvojni koridor kojim se podstiče razvoj Sjevernog regiona i koji uključuje Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Andrijevicu i sa sekundarnim vezama povezan Plav, Gusinje, Petnjicu i Rožaje.
Jedan od najvažnijih ciljeva Prostornog plana je uravnotežen regionalni razvoj, jače povezivanje Sjevernog regiona sa Centralnim i Primorskim, održivo korišćenje prirodnih resursa, razvoj infrastrukture, posebno saobraćaja kao preduslova za brži razvoj privrednih djelatnosti i valorizacija potencijala u Sjevernom regionu.
S obzirom da se ovim dokumentom strateški planira razvoj države u narednih 17 godina, za očekivati je da se uz jasnu državnu viziju i strategiju, kvalitetne akcione planove i operativne programe, planirana putna infrastruktura realizuje.
Prostorni plan Crne Gore zapravo predstavlja krovni razvojni dokument, koji daje osnovne smjernice za postizanje dugoročnih strateških ciljeva, i u tom smislu svaka konačna odluka će biti razmotrena u kontekstu osiguranja opšteg ekonomskog razvoja i multiplikativnih makroekonomskih efekata koji trebaju da osiguraju i optimalnu sinergiju razvoja saobraćajne infrastrukture sa ostalim privrednim granama.
Imate li u planu pravljenje registra pomoraca, kao i boljeg zakonskog uređenja te oblasti, kako bi crnogorski pomorci konačno dobili bolji status?
Radulović: Odredbe Zakona o sigurnosti pomorske, pored ostalog, odnose se na pomorce, pri tome, vodeći računa da su iste usklađene sa Međunarodnom konvencijom o standardima za obuku, izdavanje ovlašćenja i vršenje straže pomoraca (STCW) i Međunarodnom konvecijom o radu pomoraca (MLC).
Registar pomoraca, odnosno Informacioni sistem za pomorstvo (ISP), već postoji i otpočeo je sa radom 1. januara 2020. godine, kao registar ovlašćenja o osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti pomoraca.
Kako proizilazi iz Registra, u prethodne tri godine izadato je na nivou obje kapetanije 6.688 osnovnih ovlašćenja i 30.707 posebnih ovlašćenja.
Kroz ovaj registar omogućeno je da države sa kojima Crna Gora ima zaključen sporazum o međusobnom priznavanju ovlašćenja (Grčka, Danska, Holandija, Engleska, Francuska, Portugalija, Norveška, Japan, Bahami, Hong-Kong, St. Vincent i Grenadine, Antigva & Barbuda i Malta) izvrše elektronsku provjeru validnosti ovlašćenja za pomorce koji se ukrcavaju na brodove koji viju zastavu tih država. Takođe, na ovaj način pojednostavljena je i provjera validnosti ovlašćenja od strane agencija koje posreduju prilikom ukrcaja pomoraca.
Naime, Ministarstvo je započelo aktivnosti na pripremi izdavanja identifikacione isprave pomorca imajući u vidu Konvenciju o identifikacionim dokumentima pomoraca iz 2003. godine. Dakle, kada i Crna Gora počne sa izdavanjem tzv. SID-a, Registar će sadržati i ove podatke, odnosno poslužiće kao registar Identifikacionih isprava pomoraca.
Ipak, upoznat sam sa činjenicom da je neophodno postojeći Registar dodatno unaprjeđivati i to će svakako biti jedna od aktivnosti kojoj namjeravam da posvetim posebnu pažnju. Vjerujem da ćemo uskoro već i po ovom pitanju moći da izadjemo pred pomorce sa konkretnim rezultatima, na obostrano zadovoljstvo.
Svakako, želim da istaknem da ću u svojstvu ministra nadležnog za pomorstvo sa svojim timom predano raditi u cilju unaprjeđenja statusa naših pomoraca. U tom cilju, uskoro ćemo formirati Koordinaciono tijelo za pomorce, čiji će osnovni zadatak biti upravo unaprjeđenje radno-pravnog statusa pomoraca.
Koordinaciono tijelo će biti formirano na interresornoj osnovi, što znači da će uključivati predstavnike više državnih institucija, ali potpuno ravnopravno će biti uključeni i predstavnici nevladinog sektora, strukovnih udruženja itd.
Vjerujem da će ovaj format saradnje sa ciljnim grupama dati i dobre rezultate, te da će doprinijeti snaženju neposredne saradnje sa pomorcima, koja je svakako neophodna da bi zajednički ostvarili unaprjeđenje statusa naših pomoraca.
(RTCG)