Putin: Nakazni neokolonijalni međunarodni sistem prestao da postoji, Ukrajinci neće moći još dugo da ratuju!

Ukrajina nije postigla uspjeh ni u jednom pravcu na frontu, ponovio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu.

„Ukrajina sada koristi strateške rezerve, ali uprkos tome, ni na jednom od pravaca na frontu nisu uspjeli da ostvare svoje ciljeve, a to je najbitnije. Njihovi gubici su oko deset puta veći nego gubici ruske strane“, kazao je je Putin.

Komentarišući ukrajinsku krizu, Putin je poručio da je rat u Ukrajini započeo kijevski režim, uz pomoć zapadnih pokrovitelja, a ne Kremlj, iako o tome vole da ćute na Zapadu.

On je naveo da Zapad isporučuje Kijevu mnogo vojne tehnike i to još od 2014. godine, i upitao: „A šta je to ako ne rat?“

Podsjetio je da nije Moskva bila ta koja se igrala sa zapadnim partnerima nakon potpisivanja Minskih sporazuma, već je to učinio Zapad, te je Rusija bila primorana da pribjegne vojnoj sili i pokrene Oružane snage RF.

Podsjetio je da je Rusija odredila ciljeve kada je riječ o demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine i dodao da ih se drži.

Ukrajina će uskoro prestati da koristi svoju vojnu tehniku, a tako neće moći još dugo da ratuju, dok, kako je istakao, ruska vojna proizvodnja samo raste.

„Najneophodnija vojna tehnika proizvodi se deset puta više nego pre, radi se u tri smjene, i noću“, prokomentarisao je Putin.

Putin je dodao i da ima jako puno prijatelja Jevreja i da svi oni govore da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski sramota, a ne Jevrejin.

„On nije Jevrejin. On je sramota jevrejskog naroda. To nije šala. Na pijedestal su kao heroji danas postavljeni neonacisti. U Ukrajini je ubijeno 1,5 miliona Jevreja, a ubili su ih poklonici Stepana Bandere. Danas, Kijev slavi iste te banderovce“ , rekao je Putin, komentarišući apsurdnost aktuelnog kijevskog režima i činjenicu da Zelenski svojim odlukama danas prikriva te iste neonaciste.

Sa druge strane, Putin je poručio i da, kako sve izgleda, Poljaci danas razmišljaju i o tome kako da povrate zapadne djelove današnje Ukrajine. „Sve ide ka tomu“, ocenio je on.

Tokom izlaganja Putina, ruska strana je pokazala i dokumentarni video snimak o zvjerstvima ukrajinskih nacista od prošlog vijeka.

Nakon toga ruski lider je dodao: „Ovo su oni koje kijevski režim danas slavi. Kako da se ne borimo protiv toga? Moramo da se borimo. Mi smo zemlja koja je najviše nastradala od nacizma“.

Naš ključan zadatak je denacifikacija Ukrajine, zaključio je predsjednik Rusije.

Nakazni neokolonijalni međunarodni sistem prestao da postoji, konstatovao je Putin

Putin se dotakao i ekonomskih pokazatelja koji su po prilično povoljni po rusku ekonomiju.

U aprilu ove godine BDP je ostvario rast od 3,3 odsto, zabilježen je rast u industriji i trgovini, rekao je Putin.

On je istakao da je drugi kvartal prošle godine bio vrlo težak za Rusiju, ali da se Rusija snašla i uspjela da nastavi razvoj.

„Uspjeli smo da radimo tako da budžetska politika bude izbalansirana. Inflacija je u Rusiji danas niža nego u mnogim evropskim zemljama, i iznosi 2,9 odsto“, rekao je predsjednik Rusije.

„Nivo nezaposlenosti je takođe veoma nizak – 3,3 odsto“, rekao je on.

Ispostavilo se da je nova makroekonomska situacija u svijetu išla u korist Rusije, dodao je on.

„Naš finansijski sistem je u stabilnom stanju. Zarada je porasla za 30 odsto“, napomenuo je.

Ekonomija nastavlja da raste, iako polako, ali ona raste, što je najbitnije, podvukao je Putin.

Dodatna sredstva, usled novonastale situacije, bila su potrebna i za odbrambeno-industrijski sektor zemlje, napomenuo je on.

„Bitan stimulans za razvoj našeg biznisa bilo je i to što su zapadne kompanije odlučile da napuste rusko tržište“, rekao je Putin.

„Svaki naš partner je imao pravo izbora, a danas u Rusiji proizvodimo sve ono što su oni ranije proizvodili, mijenja se samo logo, a novac ostaje unutar zemlje“, objasnio je i dodao: „Naši proizvođači su zauzeli oslobođena mjesta na tržištu“. Ruski proizvođači su tokom prošle godine podnijeli više od 90.000 zahtjeva za registraciju domaćih brendova, rekao je Putin.

Ipak, on je istakao da se Rusija nije zatvorila vrata za one koji žele da se vrate nazad u Rusiju.

„Tokom razgovora sa pripadnicima biznisa sektora sve češće čujem zahtjev da se zapadnim kompanija ne dozvoli povratak na rusko tržište“, primijetio je predsjednik.

Rast proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u RF sada iznosi više od deset odsto, spomenuo je Putin.

Do 2025. godine će biti dva puta uvećan transport robe i trgovinska saradnja sa Iranom putem koridora „Sever-Jug“, a do 2030, trgovina će biti utrostručena, rekao je on.

Obnovićemo pomorsku trgovinu, naglasio je, rekavši da je u planu izgradnja velikog broja novih brodova i ledolomaca.

Putin je napomenuo da građevinski radovi nastavljaju, da rastu već petu godinu za redom, „nastavićemo da gradimo“, rekao je Putin, dodajući da je tokom prošle godine rekonstruisano 20.000 puteva, a izgrađeno 1.200 kilometara puta.

„Treba razvijati kvalitetnu infrastrukturu u zemlji“, poručio je on.

U isto vrijeme, izjavio je da se planira izgradnja novih hotela, odmarališta, skijališta.

„Bez obzira na sve teškoće od prošle godine, nismo zapali u izolaciju, već potpuno suprotno!“, naglasio je, komentarišući saradnju sa zemljama Azije, Latinske Amerike… „Saradnja sa ovim partnerima je samo intenzivirana“, zaključio je Putin.

Sve ovo pokazuje da ipak pobjeđuje zdrava pamet i tržišni zakon, multipolarnost u svijetu postaje sve dominantnija, istakao je Putin.

Od 2016. godine Rusija je najveći izvoznik pšenice na svetsko tržište, primetio je, rekavši da je vrlo verovatno da će Rusija ove godine otići još dalje i postaviti novi rekord, ali da neće zaboraviti i na najsiromašnije zemlje sveta.

Proficit ruske ekonomije tokom prošle godine iznosio je 233 milijarde rubalja, podsjetio je danas predsjednik Rusije, komentarišući velika ekonomska postignuća, uprkos svim poteškoćama.

On je podsjetio i da u svijetu postoje oni koji Rusiji ne žele dobro, poručivši da takvim stranama nije potrebna konkurencija, te da one pokušavaju da spriječe razvoj novih centara. Ipak, ove zemlje tako podrivaju sopstvenu reputaciju.

Rusija je bila i biće dio svjetske ekonomije, naglasio je Putin.

Kako je ranije saopšteno, više od 17.000 ljudi iz 130 zemalja svijeta učestvuje na ovogodišnjem Međunarodnom ekonosmkom forumu u Sankt Peterburgu, dok, kada je riječ o zvaničnicima, forum će do 17. juna posjetiti predstavnici iz više od 15 zemalja.

(RT Balkan)