Puca između Kurtija i Rame: Amerika i Njemačka u klinču oko Kosova!

Berlinski proces koji sada iznenada oživljava Edi Rama, je zamjena za pristup EU zemljama Zapadnog Balkana. Odbijanje Kurtija da sa Ramom razgovara na ovu temu je znak da sada imaju različite nalogodavce, vjeruju sagovornici Sputnjika.

Albanski premijer Edi Rama sapleo se o Prištinu, već tokom prvog dana svoje turneje po regionu, vezane za promociju inicijative „Balkanski proces“, jer je Aljbin Kurti, premijer privremenih kosovskih institucija, odbio da se sretne sa njim pod izgovorom da je Rama nedavno odbio da se održi zajednička sjednica Vlada Albanije i Kosova.

Kurti i Rama po različitim direktivama?

Sagovornici Sputnjika bivši premijer Srbije Nikola Šainović i dr Aleksandar Lukić, naučni saradnik na Institutu za političke studije o Kurtijevom postupku imaju slična mišljenja i o tome zašto je Rama riješio da oživi „Balkanski proces“?

Na prvo pitanje dr Lukić odgovora da je Kurti vjerovatno upozoren da se ne priklanja nikome, bar ne trenutno.

„Ova dva procesa su suprotstavljeni jedan drugom, iako mnogi tvrde da nisu. Najveća razlika se ogleda u tome što je u Berlinskom procesu zacrtan jedan od ciljeva koji se odnosi na pomirenje i utvrđivanje činjenica o žrtvama, kao i procesuiranje ratnih zločina uz ostale mehanizme tranzicione pravde. U stanju u kakvom su danas Srbi na Kosovu i Metohiji, i s obzirom da je situacija na ivici, bilo bi veoma pogubno za Kurtija da sjedi na nekom samitu i priča o regionalnoj saradnji u bilo kom aspektu,“ ističe Lukić.

Šainović, s druge strane u drugi plan stavlja ponašanje Kurtija, jer kako kaže, on radi šta mu mentori sa Zapada narede.

„Doduše, i Rama radi sada isto, jer se priklonio inicijativi koju je pokrenula Njemačka, a stornirao inicijativu koju je podržala Trampova administracija. Sa te tačke gledišta, ovo vidim kao rivalstvo između Amerike i Evrope za ovaj prostor. U suštini, mislim da je oživljavanje Berlinskog procesa pokušaj da to bude za Zapadni Balkan neka vrsta zamjene za članstvo ovdašnjih država u EU,“ smatra Šainović.

Berlinski proces zamjena za EU

Lukić na ovo dodaje, da ne bi trebalo zanemariti ni činjenicu da se nešto što je nastalo kao regionalna inicijativa – Otvoreni Balkan, i pokazalo se kao uspješno, možda moralo da bude ugašeno i zbog predsjedničkih izbora u Americi.

„Teško da će sadašnja administracija u Americi na izborima dozvoliti da se druga strana pohvali sa ovako nečim kao svojim uspjehom. To je možda jedan od razloga zbog čega je Rami naloženo da aktivira Berlinski proces. Drugi može biti taj, da ako je na Srbiju gledano kao inicijatora Otvorenog Balkana na ovim prostorima, onda Rama želi da Albanija, odnosno, Albanci ponesu „titulu“ kooperativne strane u regionalnoj saradnji, u međunarodnim vodama“, vjeruje naš sagovornik.

Šainović podsjeća da su sve autohtone inicijative sa ovih prostora gašene svojevremeno, jer se ispostavilo da ako one dobro funkcionišu, Zapad gubi kontrolu.

„U neku ruku iza ove inicijative, s obzirom na njen karakter vjerujem da se krije i pokušaj legalizacija kosovske državnosti, jer mi se čini da se pravi problem koji postoji na KiM sakriva ovakvim skupovima na kojima se dešava sve, samo se ne rješava problem,“ kaže Šainović, uz komentar da je vrlo diskutabilno kakav će BiH ili RS imati stav o vaskrsu ove inicijative.

Sličnosti i razlike dvije inicijative

O mogućem aktiviranju BiH u ovoj inicijativi Lukić ističe da će ona zavisiti samo od jedne stvari.

„Ako Sarajevo procijeni da kroz ovu inicijativu mogu da naude Republici Srpskoj, oberučke će je prihvatiti,“ zaključuje on.

Berlinski proces (BP) je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije na njihovom putu ka članstvu u EU i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti, dok je Otvoreni Balkan (OB) regionalna inicijativa čiji je cilj unapređenje slobode kretanja roba, usluga i ljudi.

Iako se bave istim stvarima – slobodom kretanja, usluga, robe i kapitala… u Berlinskom procesu fokus je na standardima u skladu s pravnim tekovinama EU, dok Otvoreni Balkan nije vezan za te standarde. Dvije inicijative tvrdi se, nisu nužno suprotstavljene.

Inače u oktobru ove godine Tirana će biti prvi domaćin Samita Berlinskog procesa, od njegovog osnivanja. Rama posle Prištine dolazi u Beograd, gdje bi trebalo da se sastane s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Posetićete i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu da bi s tamošnjim premijerima razgovarao o „važnosti stabilnosti u regionu, ugroženoj nedavnim tenzijama između Srbije i Kosova“.

Rama je, napominje se, ovih dana rekao da je „Otvoreni Balkan“ „završio svoju misiju i da će sada šest zemalja nastaviti svoje napore pod jednim kišobranom koji ih sve okuplja: Evropskom unijom, kroz Berlinski proces koji će svoj sledeći sastanak imati u oktobru“.