Propao i treći oglas: I dalje bez predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore

Od razrješenja ministra pravde do danas, propao je i treći oglas za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore. Opšta sjednica Vrhovnog suda nije uspjela danas da imenuje jednog kandidata od njih dvoje, Ane Vuković i Milenke Žižić.

Nakon što je Sudski savjet, glasom ministra Leposavića, odbio da za predsjednika Vrhovnog suda izabere sudiju bliskog DPS režimu, Miraša Radovića, Ministarstvo pravde ljudskih i manjinskih prava pripremilo je izmjene tzv. pravosudnih zakona kako bi Vrhovni sud Crne Gore ubuduće kandidovao najmanje troje sudija od kojih Sudski savjet bira predsjednika Vrhovnog suda. Međutim, kako je to nedavno javno saopštio bivši državni sekretar u ministarstvu pravde, Ivan Vukićević, Vlada je tri puta odbila da utvrdi predlog ovih zakonskih izmjena. Tim predlogom je bio predviđen i mehanizam glasanja u slučaju da u Vrhovnom sudu ne postoji 2/3 većina za izbor kandidata što je danas upravo bio razlog da se ne izabere kandidat za predsjednika Vrhovnog suda.

Ivan Vukićević, 2. februar ove godine:

,,Ministar Leposavić nas je pozvao da u najkraćem roku pripremimo izmjene i dopune sudskih zakona koje bi omogućile Sudskom savjetu da u pravom smislu vrši svoje ustavno ovlašćenje izbora predsjednika tog suda i to po uzoru na postupak izbora sudija Evropskog suda za ljudska prava.

Pripremljeni nacrti dva zakona dobili su podršku Komisije za politički sistem i već 29. aprila 2021. godine su se našli pred Vladom, ali je predsjedavajući odbio da odlučivanje o njima uvrsti u dnevni red. Potom je Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava 13. maja 2021. godine ponovo predložilo usvajanje nacrta ovih zakonskih izmjena i dopuna, ali je premijer tada odbio naš predlog pod izgovorom da o tome treba prethodno da se izjasni Evropska komisija. Iako je to predočio i ranije na jednoj od sjednica, ministar Leposavić se potom direktno obratio Evropskoj komisiji koja je potvrdila da povodom predloženih zakonskih izmjena i dopuna mišljenje ovog organa Evropske unije uopšte nije neophodno. Nakon toga je ministarstvo je i treći put predložilo da Vlada uvrsti u dnevni red i utvrdi predloge izmjena i dopuna sudskih zakona kako bi što prije VD stanje u Vrhovnom sudu bilo prevaziđeno, što je premijer, na sjednici Vlade od 20. maja 2021. godine kojoj sam lično prisustvovao, po treći put odbio, ali ovaj put bez obrazloženja.

Umjesto da kao državnik brine o opštem interesu, premijer je očigledno bio vođen nekim ličnim razlozima, čime je najveću štetu nanio, ne samom ministru, već pravosuđu i građanima koji su reforme dugo čekali. Zbog toga danas svjedočimo da ni nakon godinu dana nemamo prijeko potrebne izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima, a Vrhovni sud je nedopustivo i dalje u VD statusu. Da paradoks bude veći, poslije smjene ministra Leposavića, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je ponovo pripremalo ista onakva zakonska rješenja koje su prije toga tri puta odbijena, ali zbog sadašnje političke situacije ne mogu da budu usvojena.”