Promjene Ustava česte u svijetu, pa zašto ne i u Crnoj Gori: Može li diskriminacija nestati a srpski postati službeni u Crnoj Gori?

0

Brojne su inicijative Nove srpske demokratije o kojima se priča u medijima poslednjih par mjeseci. Od one da se srpskom jeziku vrati status službenog preko zakonskog rješenja o dvojnom državljanstvu pa i do vraćanja Njegoševe kapele na Lovćen, bila je i Tema Jutra Prve televizije gdje su gostovali politikolog Vladimir Pavićević, publicista Budo Simonović i porptarol NSD-a Mirko Miličić.

Mirko Miličić je kazao da već tri popisa unazad imamo konstatovanje da najviše građana Crne Gore govori srpski jezik.

„Ako se vratimo u 2007. godinu kada je donešen ovakav Ustav kakav sada jeste, tada su relevantni podaci govorili da srpskim jezikom govori 63.5% građana dok crnogorskim jezikom govori oko 20% građana. Očigledno je da je tadašnja parlamentarna većina željela na silu da nametne neki novi jezik, neku verziju dorađenog jezika. U ovom momentu, određeni broj građana smatra da govori crnogorskim jezikom i to je njihovo legitimno pravo. U ovom momentu, ono za šta se građani Crne Gore koji govore srpskim jezikom zalažu jeste da uz sadašnji crnogorski jezik koji je normiran u Ustavu kao službeni, da i srpski jezik, kojim govori većinsko stanovništvo, dobije status službenog“, kazao je Miličić.

Ovakav Ustav je diskriminatoran jer se jezik kojim govori najveći broj građana Crne Gore izjednačava sa jezicima manjinskih naroda.

FOTO: Mirko Miličić

 

„To je diskriminatorna praksa jedne arhaične vlasti koja se drži svoje antisrpske histerije i mantre i koja je napravila otklon od onoga što jeste nacionalno biće Crne Gore a to je da smo kroz istoriju bili dio jednog te istog naroda. To je doživjelo krah 2020. godine kada je DPS pokušao da otme imovinu SPC i da napravi neku državnu crkvu što nije viđeno nigdje. Status jezika kakav imamo sada viđen je možda u nekim kolonijama po Africi sredinom prošlog vijeka, ako govorimo o aparthejdu. U Ustavu imamo nerealno stanje. Jedino što građani koji govore srpskim traže je da dobiju pravo koje im pripada. Ustav treba da prati realno stanje a argumenti koje čujemo da je Ustav Sveto pismo ne drže vodu. Širom svijeta smo imali promjene Ustava, u Čileu smo imali novu ustavotvornu skupštinu koja je potpuno promijenila Ustav“, kazao je Miličić.

Dodaje da je tadašnja većina namjerno napravila jedan član Ustava koji normira da se ove promjene koje su oni na silu nametnuli ne mogu mijenjati bez 2/3 podrške u Skupštini Crne Gore, i bez 60% od svih birača u Crnoj Gori.

„Napravimo perpetu mobile. Po sadašnjim rezultatima popisa imamo diskrepancu od 90.000 birača, koji su upisani u biračkom spisku a kojh nema, a koji moraju biti uzeti u obzir kako bi se promijenila stvar. Nama je potreban široki konsenzus kako bi Ustav predstavljao ono što je realno stanje u Crnoj Gori“, kazao je Miličić.

Budo Simonović je kazao da je u pitanju nadgonjavanje po pitanju imena jezika i da svi u Crnoj Gori govore jednim jezikom.

„To što je neko smislio priču o novom jeziku i zamagljuje oči bilo kome, to je glupost. Imam otpor prema svemu što se nameće nekakvim Ustavima ili Deklaracijama. Život je taj koji pokazuje stvarnost. Vidimo i sad, ima toliko ljudi koji govore da govore srpsko-hrvatskim jezikom. I to posle koliko godina od kad postoji crnogorski jezik. Pamtim 60-ih godina kada se pričalo oko imena jezika da li da se zove srpsko-hrvatski ili hrvatsko srpski, pa su pitali Miroslava Krležu koji je kazao da mogu da ga zovu kako hoće, to je jedan jezik“, kazao je Simonović.

FOTO: Budo Simonović

 

To što sad imamo pojmove koji se mogu čuti ovdje a ne u Zagrebu manje je bitno jer se svi razumijemo.

„Ja se sjećam jednog nesretnog trenutka kad su u Republici Srpskoj odlučili da ekavizuju. Sila politike je u pitanju“, kazao je Simonović.

Vladimir Pavićević je kazao da su ovdje teme inicijative da srpski bude službeni i da se to Ustavom prepozna.

„Ta inicijativa je legitimna naročito nakon popisa jer imamo situaciju da je srpski dominantan jezik u Crnoj Gori i da njima govori ubjedljiva većina, a rezultati popisa navodi da srpskim govori jedan dio Crnogoraca, Bošnjaka… Taj jezik je možda taj koji spaja. U svakodnevnom životu i razgovoru sa ljudima vrlo rijetko će se naći da neko navodi da govori crnogorskim. Svi kažu da govore srpskim. Neki ljudi promišljaju u momentu i kažu da govore našim jezikom. To je popis pokazao“, kazao je Pavićević.

FOTO: Vladimir Pavićević

Osvrnuo se i na neracionalan pristup sagledavanja ove teme koji bi trebao da se pojašnjava tim ljudima.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.