Ulazak koalicije Za budućnost Crne Gore u Vladu Crne Gore predstavlja važan trenutak koji može značajno uticati na odnose između Beograda i Podgorice, ocijenio je u EKSKLUZIVNOM intervjuu BORBI predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević.
Prema njegovom mišljenju, političko pregrupisavanje u Crnoj Gori, u vidu ulaska autentičnih srpskih političkih predstavnika u Vladu, ne predstavjja samo simbolički važan korak ka afirmaciji srpskih nacionalnih interesa, već i praktičnu priliku za unapređenje međusobnih odnosa dvije zemlje na konstruktivan način.
Vučević naglašava da se strategija Vlade na čijem je čelu fokusira na ekonomsku, infrastrukturnu, kulturnu, obrazovnu i bezbjednosnu saradnju sa Crnom Gorom.
Dodao je da će u narednom periodu odlučiti da li će i kada posjetiti Crnu Goru, istakavši da ta posjeta ne treba da bude protokolarne, nego suštinske prirode, da zaokruži neke procese saradnje i otvori nove.
Premijer Srbije je u intevjuu istakao koji su to prioriteni nacionalni interesi srpskog naroda i na koji način bi oni trebalo da se realizuje. Naglasak je stavio na regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti, poručivši da zvanični Beograd svojom aktivnom ulogom u regionalnim i međunarodnim procesima može značajno doprinijeti ostvarivanju srpskih interesa, ali i širem prosperitetu Balkana.
Vučević se je naznačio da je „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ važan korak napred ka konsolidaciji srpskog jedinstva i predstavlja značajnu osnovu za dalji rad u pravcu ostvarivanja dugoročnih ciljeva srpskog naroda u skladu sa evropskim vrijednostima i principima suživota sa svim narodima sa kojima Srbi dijele životni prostor. Podvukao je da taj dokument ni u jednom svom segmentu nije usmjeren ni protiv koga, već isključivo ka poboljšanju položoja pripadnika srpskog naroda, ma gdje oni živjeli.
Upitan da prokomentariše podršku koju opozicionim protestima pružaju određeni spoljašnji faktori, sa naglaskom na pojedine države i entitete u regionu, srpski premijer odgovara da se takav oblik pritiska može protumačiti i kao pokušaj preusmjeravanja pažnje sa unutrašnjih problema tih država.
On nema dilemu da će Srbija od sporazuma sa Njemačkom imati višestruke ekonomske i geopolitčke benefite.
1. Šta se krije iza navodnih ekoloških protesta u Srbiji i koji su pravi motivi protestanata, odnosno određenih međunarodnih adresa u čije ime oni nastupaju? Kako komentarišete to što su određeni politički i medijski centri u regionu zdušno podržali proteste miješajući se brutalno u unutrašnje stvari Srbije, koju, uzgred, isti optužuju za takvu vrstu djelovanja u njihovim državama?
Ekološka pitanja su veoma važna i to je nešto što smo mi kao vlada i prepoznali. Trudili smo se da razvijemo politiku koja balansira ekonomski razvoj s očuvanjem životne sredine. Pitanje kvaliteta vazduha, očuvanja prirodnih resursa i održivog razvoja je u samom središtu naših planova. Nažalost, iako mnogi građani iskreno izlaze na ulice iz zabrinutosti za svoju okolinu, postoje indicije da su te legitimne brige korišćene kao paravan za provođenje političkih ciljeva određenih interesnih grupa.
Postoje razne organizacije, od kojih su neke povezane s međunarodnim akterima, koje imaju interes da destabilizuju našu političku situaciju i na taj način osiromaše suverene kapacitete naše zemlje. Apelujemo na građane da budu obazrivi i svjesni različitih agendi. Važno je da se držimo činjenica i radimo na stvarnim ekološkim poboljšanjima, kroz dijalog i koordinaciju, a ne kroz pritiskanje emotivnih i političkih tastera.
Iz perspektive međunarodnih odnosa, svaka zemlja treba da bude transparente i direktna u komunikaciji s partnerskim zemljama. Kada vidimo kako neki medijski i politički centri podržavaju unutrašnje proteste, postavljamo pitanje njihovih namjera i mogućih skrivenih motiva. Podrška protestima spolja može da bude oblik pritiska ili čak pokušaj preusmjeravanja pažnje sa unutrašnjih problema tih država. Dvostruki standardi, gdje optužuju našu zemlju za miješanje dok sami učestvuju u istom, naglašavaju potrebu za strpljivom diplomatskom komunikacijom. Pozivamo naše regionalne partnere na otvorenu diskusiju o svim nesuglasicama, jer vjerujemo da stabilnost regiona ide u korist svima. Spoljni pritisci ne smiju da odrede naš suverenitet i težnju za samostalnim rješavanjem naših unutrašnjih problema. Mi smo posvećeni očuvanju konstruktivnih odnosa i zato radimo na jačanju unutrašnjih kapaciteta kako bismo osigurali da naši građani žive u čistoći, redu i bez spoljnih uplitanja. Ulaganja u infrastrukturu, procesi javnog konsultovanja i saradnja sa međunarodnim ekološkim institucijama su naši prioriteti.
Otvoreni smo za dijalog sa svim stranama koje su zaista zainteresovane za zaštitu životne sredine i pozivamo ih da zajedno radimo na održivim rješenjima koja će doprinijeti i našoj ekonomiji i građanima. Naša vrata su uvijek otvorena za konstruktivne razgovore.
2. U kojoj mjeri je pitanje sporazuma sa Njemačkom u vezi sa litijumom ekonomsko, a u kojoj geopolitčko pitanje? Da li će ovaj projekat pomoći Srbiji da, makar unekoliko, smanji pritisak koji se na nju konstatno vrši?
Sporazum sa Njemačkom nosi sa sobom značajne ekonomske i geopolitičke posledice. S ekonomske strane, ovaj projekat može biti značajan pokretač rasta naše ekonomije. Litijum, kao ključna sirovina za proizvodnju baterija za električna vozila, ima ogromnu potencijalnu vrijednost na globalnom tržištu. Time Srbija može postati važno središte u lancu snabdijevanja za tehnologije čiste energije, što bi moglo privući dodatne strane investicije, dovesti do razvoja novih industrijskih sektora i omogućiti stvaranje brojnih radnih mjesta u regionima sa visokom nezaposlenošću. Prihodi od izvoza litijuma dalje bi poboljšali naš trgovinski bilans i ojačali ekonomsku nezavisnost Srbije.
S geopolitičkog aspekta, ovakav sporazum može pomoći Srbiji da osnaži svoje veze sa Evropskom unijom, posebno s Njemačkom kao njenim ekonomskim motorom. Pomaže jačanju percepcije Srbije kao pouzdanog partnera u ključnim ekonomskim pitanjima. Potencijalno, to bi moglo smanjiti politički pritisak drugih međunarodnih aktera, jer prisustvo ekonomskih interesa često vodi ka stabilnijim političkim i diplomatskim odnosima. Srbija bi kroz ove veze mogla izbalansirati globalne i regionalne uticaje, stvarajući više prostora za samostalne političke odluke. Uključivanje u evropske industrijske lance vrijednosti i doprinos tranziciji prema održivim izvorima energije može Srbiju postaviti kao značajnog igrača u međunarodnim odnosima.
Ulazak u ovakav projekt donosi sa sobom jačanje ekonomske i političke saradnje sa jednom od vodećih evropskih nacija, pružajući potporu našim naporima da smanjimo razne spoljne pritiske. Kada govorimo o političkom pritisku, važno je istaknuti da dugoročne ekonomske veze doprinose izgradnji poverenja među državama. Značajnim učešćem u snabdijevanju esencijalnim sirovinama, kao što je litijum, Srbija postaje vrijedan partner, čime dobija politički kapital koji može koristiti u pregovorima sa EU i šire.
Ovaj projekat ne samo da jača našu ekonomiju već nas i pozicionira kao ključnog učesnika u evropskoj tranziciji ka održivoj energiji, što otvara vrata dodatnim pregovorima i smanjuje spremnost drugih država da vrše politički pritisak kada su ekonomske veze stabilne i prosperitetne.
Pored toga, projekat može omogućiti Srbiji da koristi svoja prirodna bogatstva na održiv način, koristeći najbolje tehnologije i standarde, čime dodatno afirmišemo našu posvećenost zaštiti životne sredine, što je takođe važno sa stanovišta međunarodne reputacije i geopolitičkih pozicioniranja.
3. Kada ste prethodni put dali intervju za naš portal bili ste ministar odbrane u tehničkom mandatu. U međuvremenu ste postali premijer, kako Vaša Vlada planira da unaprijedi odnose Srbije i Crne i u kojim oblastima, te da li će ulazak autentičnih srpskih predstavnika u 44. Vladu Crne Gore olakšati realizaciju tog posla koji je u interesu građana obje države?
Kao premijer Srbije, poboljšanje odnosa sa Crnom Gorom vidim kao jedan je od regionalnih prioriteta naše vlade. Smatramo da bliska saradnja između naših zemalja može značajno doprinijeti stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona. Naša strategija za unapređenje odnosa fokusira se na nekoliko ključnih oblasti: ekonomsku saradnju, infrastukturu, kulturu, obrazovanje i bezbjednost.
Ekonomska saradnja je osnov za poboljšanje životnog standarda građana u obje zemlje. Planiramo da podržimo zajedničke poslovne forume i direktne investicije s obje strane granice. Na taj način, želimo da stvorimo povoljno okruženje za poslovanje koje će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i privredni rast.
Infrastrukturni projekti predstavljaju veliki potencijal za zajednički rad. Povezivanje glavnih putnih i željezničkih pravaca između Srbije i Crne Gore olakšaće transport i mobilnost. Modernizacija postojeće infrastrukture i izgradnja novih kapaciteta prioriteti su koji će značajno unaprijediti povezanost naših zemalja. U oblasti kulture i obrazovanja, razmjena znanja, povećanje mobilnosti studenata, zajednički kulturni događaji, doprinosiće boljem međusobnom razumijevanju i očuvanju zajedničkog nasleđa. Naša je želja da mladi ljudi iz obje zemlje imaju priliku da kroz obrazovanje i kulturu grade trajna prijateljstva i partnerstva.
Kada je riječ o politici i bezbjednosti, stabilni politički odnosi i saradnja u bezbjednosnim pitanjima ključni su za miran i prosperitetan Balkan. Uz jačanje partnerskih inicijativa u borbi protiv organizovanog kriminala i ilegalnih migracija, vjerujemo da možemo postići viši nivo sigurnosti za sve građane. Ulazak autentičnih srpskih predstavnika u novu vladu Crne Gore dodatno poboljšava mogućnosti za otvoreni dijalog i rješavanje pitanja koja su u interesu građana obje država. Njihovo prisustvo može olakšati komunikaciju i omogućiti efikasnije sprovođenje zajedničkih inicijativa. Naša vlada će nastaviti da se zalaže za unapređenje odnosa na osnovu zajedničkih vrijednosti i interesa, s ciljem kreiranja boljeg i stabilnijeg okruženja za sve narode Balkana.
Vjerujemo da će svi ovi napori doprinijeti izgradnji snažnijih veza i kreiranju uslova u kojima će svi građani osetiti konkretne pogodnosti.
4. Autentični politički predstavnici srpskog naroda konačni su dio vlasti u Crnoj Gori, smatrate li da taj trenutak predstavlja pozitivnu prekretnicu u odnosima Beograda i Podgorice? Planirate li službeno posjetiti Podgoricu što bi predstavljalo prvu oficijelnu posjetu nekog visokog srpskog državnika (premijera/predsjednika) od 2013. godine i dolaska tadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića?
Ulazak autentičnih srpskih političkih predstavnika u Vladu Crne Gore predstavlja važan trenutak koji može značajno uticati na odnose između Beograda i Podgorice. Smatram da ovo političko pregrupisavanje nije samo simbolički važan korak, već i praktična prilika da unaprijedimo međusobne odnose na konstruktivan način. Novi politički pejzaž u Crnoj Gori pruža osnovu za unapređenje saradnje kroz otvoreni dijalog i rešavanje postojećih i budućih pitanja koja su od interesa za obje zemlje.
Očekujem da ovaj ulazak otvori vrata za efikasniju saradnju u oblastima kao što su privreda, kultura, obrazovanje, kao i u infrastrukturnim projektima koji mogu biti od velikog značaja za građane obje zemlje. Postizanje konsenzusa i implementacija zajedničkih projekata doprinosiće boljem kvalitetu života i stabilnosti u regionu, što i jeste naš zajednički strateški cilj.
Uvijek smo zainteresovani za saradnju i direktnu komunikaciju, a da li i će i kada do posjete doći, odlučiću u narednom periodu. Svakako, ta posjeta ne treba da bude protokolarne, nego suštinske prirode, da zaokruži neke procese saradnje i otvori nove.
5. Koji su ključni srpski nacionalni interesi u ovom trenutku i u budućnosti, te koliki će značaj za ostvarivanje istih imati ulazak koalicije Za budućnost Crne Gore u Vladu Crne Gore i izbor Ivana Stoilkovića za potpredsjenika Vlade Sjeverne Makedonije? Da li je time konačno stavljena tačka na neutemeljenu stigmatizaciju Srba kao „remetilačkog“ faktora u regionu?
Ključni srpski nacionalni interesi trenutno se fokusiraju na nekoliko osnovnih oblasti.
Prvo, regionalna stabilnost i bezbjednost su nam prioriteti, jer vjerujemo da mir i stabilnost predstavljaju osnovu za ekonomski i društveni napredak. Srbija je posvećena aktivnom učestvovanju u regionalnim inicijativama koje promovišu rješavanje sukoba kroz dijalog.
Drugo, ekonomski razvoj je od ključnog značaja. Ulažemo značajne napore u poboljšanje poslovnog okruženja, privlačenje stranih investicija i jačanje ekonomskih veza sa susjednim zemljama. Veća ekonomska saradnja doprinosiće rastu i prosperitetu cijelog regiona.
Naša dugoročna vizija uključuje i članstvo u Evropskoj uniji, što je treći ključni cilj. Vjerujemo da proces evropskih integracija pruža okvir za poboljšanje standarda života, pravne sigurnosti i otvaranja novih ekonomskih prilika za naše građane.
Zaštita prava Srba u regionu je visoko na listi prioriteta. Posvećeni smo očuvanju ravnopravnosti i identiteta Srba van granica Srbije kroz bilateralne sporazume i regionalnu saradnju.
Očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa je esencijalno. Promovišemo kulturnu razmjenu i obrazovne inicijative kao način očuvanja našeg identiteta.
Ulazak koalicije „Za budućnost Crne Gore“ u Vladu Crne Gore i imenovanje Ivana Stoilkovića za potpredsjednika Vlade Sjeverne Makedonije predstavljaju značajne korake ka afirmaciji naših interesa. Ove političke pozicije omogućavaju efikasnije adresiranje pitanja od važnosti za srpsku zajednicu, smanjuju političke tenzije i stvaraju povoljnije okruženje za saradnju i povjerenje među narodima.
Kao rezultat, vjerujem da ovi događaji značajno doprinose razbijanju dugogodišnjih i vještački kreiranih, lažnih i negativnih stereotipa o Srbima kao „remetilačkom faktoru“ u regionu. Naš cilj je da kroz konstruktivni doprinos promovišemo inkluziju i stvorimo harmoniju u međuetničkim odnosima.
U budućnosti, planiramo nastavak ovih pozitivnih trendova, uz fokus na obrazovanje, ekonomski razvoj i kulturnu saradnju. Naša aktivna uloga u regionalnim i međunarodnim procesima može značajno doprinijeti ostvarivanju naših interesa, ali i širem prosperitetu Balkana.
6. Koliko je za srpski narod u cjelini bitna „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ koja je nedavno usvojena u Skupštini Srbije i da li ona predstavlja neophodan korak ka uspostavljanju toliko nužnog srpskog jedinstva u ovim turbulentnim geopolitčkim prilikama?
„Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ predstavlja značajan dokument za srpski narod u cjelini, jer reafirmiše našu posvećenost očuvanju prava i interesa Srba kako u Srbiji, tako i u regionu i dijaspori. U trenutnim turbulentnim geopolitičkim prilikama, ovo je važan korak ka jačanju srpskog jedinstva.
Deklaracija služi kao platforma za koordinisano djelovanje i artikulisanje srpskih interesa. Ona naglašava važnost zaštite kulturnog identiteta, jezika, i tradicije, kao i političkih prava Srba van matice. U tom kontekstu, dokument postavlja okvir za bližu saradnju sa svim narodima koji nas okružuju, što je ključno za prevazilaženje izazova s kojima se suočavamo.
Ovaj dokument nije kraj napora već početak novog poglavlja u kojem radimo na osnaživanju veza unutar srpskog naroda, kroz različite sfere kao što su kultura, obrazovanje i ekonomija. Vjerujemo da će ove mere doprinijeti jačanju kolektivne svijesti i međusobne podrške, solidarnosti, što će omogućiti Srbima da se bolje suoče sa unutrašnjim i spoljašnjim izazovima.
U suštini, Deklaracija je važan korak napred ka konsolidaciji srpskog jedinstva i predstavlja značajnu osnovu za dalji rad u pravcu ostvarivanja dugoročnih ciljeva srpskog naroda u skladu sa evropskim vrijednostima i principima suživota sa svim narodima sa kojima dijelimo životni prostor. Ona ni u jednom svom segmentu nije usmjerena ni protiv koga, već isključivo ka poboljšanju položoja pripadnika srpskog naroda, ma gdje oni živjeli“