Premijer najavljuje turiste kojih nema: Sankcije Rusiji iz 2014. potvrdile da Crna Gora ne može nadomjestiti ruske turiste sa drugim tržištem!

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić govoreći na Delfi forumu kazao je kako se angažovao da nadomjesti nedolazak ruskih, ukrajinskih i bjeloruskih turista u Crnu Goru gdje tvrdi da obezbjeđuje dolazak turista iz Izraela, Bugarske, Češke i Poljske.

Govoreći na jednom od panela Delfi foruma, premijer u tehničkom mandatu Zdravko Krivokapić je kazao da turizam predstavlja jednu četvrtinu prihoda Crne Gore, a da će se nedolazak ruskih, ukrajinskih i bjeloruskih turista osjetiti.

„Ali, angažovali smo se da obezbijedimo turiste iz Izraela, Bugarske, Češke i Poljske, rekao je Krivokapić.

 

Ipak, možemo se sjetiti 2014. godine i sankcija Rusiji koje je Crna Gora uvela kad je Rusija aneksirala Krim. Čak i pored sankcija, Crna Gora je srećom ostala atraktivna za rusko tržište, međutim, danas je situacija znantno drugačija, imavši u vidu potpunu blokadu letova iz Rusije od strane crnogorskih vlasti. Sankcije koje su uvedene podrazumijevaju potpunu blokadu ruskog i bjeloruskog tržišta, a svakako ratom pogođena Ukrajina sigurno neće slati turiste ka Crnoj Gori.

Svjedoci smo da u ovom trenutku ne postoji valjana alternativa ruskim turistima koji, kako je premijer naveo, čine 20% crnogorskog turizma, vodeće grane privrede u Crnoj Gori. Upravo te 2014. godine, čak i nakon crnogorskog ulaska u NATO pakt 2017. godine, kada se pompezno najavljivalo da Crna Gora „konačno“ neće zavisti od rubalja ruskih turista, to se nije dogodilo, a rusko tržište je ostalo i te kako značajno za Crnu Goru.

Razlog tome je da je i pored DPS-ovog najavljivanja kako će Crnu Goru konačno posjećivati Zapadni turisti, njih jednostavno – nije bilo.

Region je jedina alternativa

 

Vodeći se tektonskim promjenama u svijetu, fakat je da će turistička industrija biti ta koja će najviše i stradati. Zemlje svijeta uveliko baziraju svoju ekonomiju na interni obrt, odnosno trude se da novac sačuvaju unutar svoje države, što Crnoj Gori „ekonomskom tigru“, nikako ne ide u prilog. Najzaduženija zemlja u regionu mora pronaći načina da preživi ovaj globalni zemljotres a rješenje se potencijalno može pronaći upravo u zemljama regiona.

I pored masovne posjete turista primarno iz Srbije, ali i iz Bosne i Hercegovine (primarno Republike Srpske), Sjeverne Makedonije i Albanije, Crna Gora svakako ima potencijal da osnaži svoj turizam upravo okrenuvši se regionu. Ono što je „spasilo“ sezonu 2021. godine jesu upravo gosti iz regiona kada je turistički promet koji je ostvaren iznosio, ugrubo, 80% od ostvarenih noćenja u odnosu na 2019. godinu. S tim u vezi, moramo imati u vidu i činjenicu da su i te zemlje oštro pogođene situacijom u Ukrajini i da su se i one okrenule sebi i svojoj unutrašnjoj ekonomiji, osim Srbije koja najavljuje pomoć gotovo svima u regionu, ponovo se postavivši kao faktor mira i stabilnosti na Balkanu.

Ukoliko bi se intenzivirala promocija, ili potpisao međudržavni bilateralni sporazum, gdje će se primarno posmatrati ekonomija Balkana, a ne pojedinačnih država, postoji i mogućnost da Crna Gora preživi ovu krizu, umjesto da se okreće turističkim tržištima kojih naprosto neće biti. Nadnacionalna međudržavna politika je nešto što će morati da okarakteriše balkanske zemlje u ovim turbulentnim vremenima, ne samo što je to jedini garant mira i stabilnosti Balkana, već je i jedini način ekonomskog opstanka balkanskih naroda.