Portal Borba i ove nedjelje donosi pregled najvažnijih vijesti koje su obilježile sedmicu za nama.
U ovom pregledu čitaćete o konačno objavljenim podacima sa popisa stanovništva koji je sproveden krajem prošle godine, kao i o normiranju srpskog jezika kao službenog po Ustavu, čime bi se rezultati popisa uvažili, o najnovijim informacijama o pregovorima o formiranju vlasti u Podgorici, hapšenju Džonija sa Vračara i šta sve to može značiti po vođu Kavčana Radoja Zvicera.
Drugi se čitaju, Borbi se vjeruje!
Konačno objavljeni podaci sa popisa stanovništva
Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slijede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
To je saopšteno na konferenciji za medije Uprave za statistiku (Monstat).
Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom, njih 43,18 odsto.
Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto, a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto, saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).
Albanskim jezikom govori 5,25 odsto, ruskim 2,36 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto.
Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto.
Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore se izjasnilo da su pravoslavci – 71,10 odsto (443.394). Nakon njih slijede pripadnici islamske vjeroispovijesti – 19,99 odsto (124.668), dok katolici čine 3,27 stanovništva (20.408), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).
Kao ateisti se izjasnilo 2,29 odsto popisanih (14.260), a nije željelo da se izjasni njih 2,10 odsto (13.093).
Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, pravoslavnih vjernika je bilo najviše – 72,07 odsto (446.858), drugi su bili muslimani – 19,11 odsto (118.477), potom katolici – 3,44 odsto (21.299), ateisti – 1,24 odsto (7.667), hrišćana – 0,24 odsto (1460), adventista – 0,14 (894)…
Agnostika je bilo 0,07 odsto (451), a Jehovinih svjedoka (145), protestanata (143) i budista (118) po 0,02 odsto.
U kategoriju ostali svrstano je 1,02 odsto popisanih (6.337), a nije željelo da se izjasni njih 2,61 odsto (16.180).
Ukupno je popisano 666.650 lica, no tu je uračunato i oko 44.000 crnogorskih državljana koji su na privremenom radu u inostranstvu, precizirao je.
Žene u prosjeku imaju 38, a muškarci 36 godina
Državljanstvo Crne Gore ima preko 93 odsto građana.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Reakcije: Dominira teza da je zaustavljena desrbizacija Crne Gore
Nakon objavljenih podataka sa popisa stanovništva u sve su se uključile i političke partije. Gotovo svaka od njih je proglasila „pobjedu“ iako je popis prosto bio statistički podatak. DPS je nastavio da živi u iluziji da se bore protiv velikosrpskih nasrtaja i da je ovim Crna Gora odgovorila, dok su srpske partije ipak imale razloge da budu zadovoljne. Dominantna je tema da je zaustavljena desrbizacija Crne Gore od kako je pao DPS sa vlasti i od kako je zaustavljen sistematski progon srpskog naroda u našoj zemlji.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pročitao je u Skupštini Crne Gore rezultate popisa stanovništva i kazao da je popis bio takav da smo dobili podatke kako će voditi politiku.
„Neće mi se zamjeriti kao pripadniku srpskog naroda, zadovoljan sam da je popis protekao pošteno. Da smo dobili rezultate onakvi kakvi jesu. Situacija danas u Crnoj Gori je bolja nego što je bila ranije“, kazao je Mandić.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević kazao je da rezultate popisa ne želi da predstavlja kao pobjedu srpskog naroda u Crnoj Gori.
– Želim da pošaljem poruku svim građanima Crne Gore, a i političkim elitama da je vrijeme da se pomirimo, da pružimo jedni drugima ruka, da se dogovorimo, da oprostimo jedni drugima ako smo negdje zgriješili, ali da se dogovorimo kako da gradimo našu zajedničku kuću Crnu Goru. Ovaj moj poziv nije slabost, već snaga jedne ideje čiji sam samo mali dio bio i biću u Crnoj Gori, ne zato što sam protiv nekoga, nego zato što sam za Crnu Goru. Crna Gora je naša kuća, u njoj treba svi da živimo složni, pomireni i zadovoljni i da nikada više ni na jednom popisu ne nađemo se u situaciji da se prebrojavamo, oduzimamo ili da na bilo koji način se neko osjeti ugroženim zato što se nacionalno izjasnio kao Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Albanac, Hrvat ili Eskim. U to ime, u ime neke nove pomirene Crne Gore želim da još jednom svima pružim ruku i uskliknem nek je vječna Crna Gora i svi narodi i svi narodi koji žive u njoj – zaključio je Knežević.
I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je rezultate popisa u Crnoj Gori.
– Unutrašnja stvar Crne Gore, ali poslije mnogo pokušaja i mnogo napada na srpski narod u regionu, ovo pokazuje da je srpski narod dobro razumio da samo u očuvanju sopstvenog identiteta može da opstane. Želim sve najbolje i Crnoj Gori i našem srpskom narodu, kao i svim ostalim građanima – rekao je Vučić.
On je dodao da je to dobra poruka za sve Srbe, ali i za one koji su mislili da brutalnim kampanjama ruše njegov indentitet, pravo na život, jezik i ćiriličko pismo.
– To se pokazalo kao neuspješno i da smo uspjeli da ujedinimo narod. Vjerujem da ćemo ekonomskim napretkom i još bližim vezama i tim ljudima omogućiti da uvijek čuvaju svoje interese i obezbijede sigurniju budućnost za svoju djecu – rekao je predsjednik.
Hrvati šokirani i potpiruju tenzije
Bolesna kampanja mržnje hrvatskih medija ponovo se nastavlja, a sada su iskoristili rezultate popisa stanovništa u Crnoj Gori kako bi ponovo napali predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Jutarnji list navodi se da će usljed rezultata novog popisa stanovništva u Crnoj Gori, „porasti tenzije u regionu“ , kao i da „Aleksandar Vučić i ekipa trljaju ruke“.
„Večernji list“ naveo da je stvarni cilj popisa etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori, a smanjena broja Crnogoraca kao i da su „prosrpske i proruske snage i mediji mjesecima vodile kampanju, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi“?
I Index zabrinuto konstatuje da Srba u Crnoj Gori ima sve više, dok se broj Crnogoraca smanjuje.
Srpski jezik dominantan, utaban put za promjenu Ustava?
Srpski jezik, baš kao i na prethodnom popisu, pokazao se dominantnijim u odnosu na crnogorski i trebao bi biti službeni jezik u Crnoj Gori, umjesto prosto u službenoj upotrebi.
To su pouke koje bi se mogle izvući iz nedavno završenog popisa stanovništva. Međutim, zašto do toga nije došlo svih ovih godina, pa i sa završetkom prethodnog popisnog procesa, nije baš umnogome jasno. Da je Crna Gora zemlja koja baštini demokratske tekovine Ustav bi još odavno bio promijenjen i uvažilo bi se i srpsko stanovništvo koje u Crnoj Gori živi.
Međutim, ovo je Crna Gora i jasno je da je na djelu prethodnih 30 godina bila nepravda koja je činjena prema srpskom narodu. Naime, i ptice na grani znaju da su vršeni pritisci na one koji se izjašnjavaju kao Srbi da „prebace“ svoja ideološka uvjerenja u korist Partije i da pognu glavu pred nekad svemoćnim gospodarem u Crnoj Gori, Milom Đukanovićem. Međutim, žilavost srpskog naroda je istog srušila sa vlasti i donijela „demokratsko sazrijevanje“ Crnoj Gori u kom se i dalje, jelte snalazi.
Ukoliko Crna Gora zaista treba da bude država svih njenih građana, to bi onda de facto značilo da se srpski jezik mora normirati kao službeni jezik, jer je to jezik kojim govori ubjedljiva, iako ne apsolutna, većina u Crnoj Gori. Stoga, kako je moguće da trenutna situacija ostane onakva kakva je trenutno, da jezik, kojim je govori faktički 65% građana Crne Gore, bude onaj koji ima ekskluzivitet da bude službeni jezik, dok su svi drugi jezici u službenoj upotrebi?
Podsjećamo, prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto.
Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto, a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto, saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).
Albanskim jezikom govori 5,25 odsto, ruskim 2,36 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto.
Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto.
Još se ne zna kako će se formirati vlast u Podgorici: Različite medijske poruke, gostovanje Abazovića reklo mnogo stvari
Pojedini mediji su tokom nedjelje pisali da je došlo do jednog sastanka između koalicije Za budućnost Podgorice i odbornika bliskih predsjedniku države Jakovu Milatoviću te da sve više provijava informacija da će Jelena Borovinić Bojović potencijalno biti nova gradonačelnica Podgorice.
„Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića“, ističe E televizija.
Izvori na koje se pozivaju napominju da „za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. Milatović je kao neformalni čelnik grupacije „Za bolju Podgoricu“ koju, osim URE Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz njegove grupacije u državnim institucijama.
Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović „ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.
A lider URE Dritan Abazović gostujući na televiziji Vijesti nagovijestio je da neće odstupati od svoje politike tasa na vagi kako bi dobio što veći uticaj u novoj vlasti.
Abazović je naglasio da ako nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović ima većinu za izglasavanje za gradonačelnika Podgorice “srećno im bilo, a ako nema neka saslušaju šta mi imamo da predložimo”.
“Luka Rakčević je ubjedljivo najbolji kanidat koji je izašao pred građane. Ako se DF drži principa, neka daju Nerminu Abdiću da bude gradonačelnik, mi nećemo u tome učestvovati i idemo u opoziciju. Je li on dobio najviše? DF isključuje ko je dobio najviše, već govori ko je dobio najviše od neke grupacije za koju oni misle da treba da ima gradonačelnika. Što ne daju Nikoli Jovanoviću da bude gradonačelnika u Budvi…”, naveo je Abazović.
Abazović je rekao da još nijesu počeli pregovori o formiranju lokalne vlasti u Podgorici.
“Razlog je taj vjerovatno što još nijesu utvđeni konačni rezultati jer se čeka odluka Ustavnog suda na neke žalbe koje su podnijete”, rekao je Abazović.
On je kazao da je državna vlast personifikovana kroz Demokratski front (DF), Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate delegitiminisana kroz lokalne izbore u Podgorici.
Abazović je poručio da ne isključuje pregovore sa PES-om, DF-om i Demokratama.
Hapšenje Džonija sa Vračara dovelo istražitelje korak bliže Zviceru
Pad vođe poznate kriminalne grupe „vračarci“, Nikole Vušovića, koji je javnosti poznatiji kao Džoni sa Vračara, doveo je srpske istražitelje na korak bliže do lociranja i hapšenja jednog od najopasnijih ljudi koji je i danas u bejkstvu – Radoja Zvicera, šefa zloglasnog kavačkog klana.
Istražitelji tvrde da niko sa sigurnošću ne zna gdje se nalazi Radoje Zvicer. Međutim, s obzirom na to da službe sumnjaju da su on i Vušović bili u kontaktu prije Vušovićevog hapšenja u Dominikanskoj Republici 2021. godine, posle čega se ponovo dao u bjekstvo i misteriozno nestao, postoji šansa da upravo Vušović zna šta se zbilo sa šefom kavčana, piše Kurir.rs.
– Zvicer je iz Crne Gore, preko Bosne i Hercegovine, potom iz Španije došao u Brazil i Dominikansku Repuliku, a na istom području se krio i Nikola Vušović. Zaštitu su im pružali navodno moćni narko-karteli, tačnije stari kontakti odbjeglog vođe kavačkog klana – podsjeća izvor Kurira i dodaje da se tada spekulisalo da su Zvicer i Vušović nastavili svoj „posao“ s kokainom, a iste sumnje prisutne su i danas među istražiteljima.
– Džoni je pratio isti put za bijeg kao i Zvicer. Iz Beograda se preselio u Bosnu i Hercegovinu, a odatle u Španiju, gdje je bio neko vrijeme. Zatim se preselio u Dominikansku Republiku, tačnije u imigracioni centar. Srpske službe su ga tamo pronašle u martu 2021. godine i obavijestile vlasti u toj karipskoj državi –
Nakon toga, njegova ruta očigledno je bila ponovo ka Španiji, gdje su mu 18. oktobra u Barseloni stavljene lisice na ruke ubrzo nakon što je njegov advokat obelodanio da je spreman da se preda i učestvuje u postupku protiv optuženih pripadnika „vračarskog klana“, ali samo pod uslvom da mu budu ukinuti pritvor i potjernica, što je sud odbio.
Džoni sa Vračara je, inače, optužen da je sa Radojem Zvicerom organizovao kriminalnu grupu, takozvani „vračarski klan“ kom se sudi za tri ubistva i pet pokušaja ubistava.