Portal Borba i ove nedelje donosi pregled najvažnijih vijesti koje su obilježile sedmicu za nama.
U ovom pregledu biće riječi o neodržanom premijerskom satu, reakcijama Hrvatske na nedavno usvojenu Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mathauzen, o javnim nastupima predsjednika države Jakova Milatovića koji se protivi Rezoluciji o Jasenovcu kao i o njegovim sastancima sa opozicijom, ali i o održavanju najavljenog Petrovdanskog sabora.
Drugi se čitaju, Borbi se vjeruje!
Premijerski sat u sijenci cirkusa DPS-a!
Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) blokirao je govornicu Skupštine Crne Gore, kako se ne bi održao premijerski sat. Ranije ove nedjelje, konkretno u ponedjeljak, predsjednik Vlade Milojko Spajić trebalo je da odgovara na pitanja poslaničkih klubova, ali je DPS izašao ispred govornice u namjeri da spriječi premijera u toj namjeri.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić izjavio je da su iz četvrtog ili petog puta uspjeli da organizuju dolazak premijera Milojka Spajića u parlament.
Spajić je, kako je ocijenio, pokazao apsolutno ignorisanje i nepoštovanje stotine hiljada građana koji su učestvovali u izbornim procesima na posljednjim parlamentarnim izborima.
– Zbog ponižavanja svih ljudi u Crnoj Gori i zastrašujuće političke neodgovornosti i ugrožavanja evropskog puta, danas, što se nas tiče, nećete održati Premijerski sat – rekao je Nikolić.
On je naveo da neće biti nikakvog rušenja, čupanja mikrofona ili lomljenja.
– Ali ovo je naš protest da se konačno podvuče crta neodgovornosti, obmana, laganja građana Crne Gore. To više nećete raditi ovjde, pa ćete doći drugi put kada vas parlameNt pozove, što je red i običaj, ali danas što se tiče Poslaničkig kluba DPS nećete odgovarati na pitanja poslanika – rekao je Nikolić.
Milatović udružen sa Hrvatima i opozicijom protiv Jasenovca
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ponovo je šokirao javnost.
Milatović je, na početku nedelje, saopštio da nema dilemu da predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel odložio posjetu Crnoj Gori zbog Rezolucije o Jasenovcu, navodeći da je za to odgovorna parlamentarna većina, koja „izvrće realnost“.
„Nemam dilemu da je predsjednik Mišel odložio posjetu Crnoj Gori zbog posljednjih dešavanja u vezi sa motivima i okolnostima usvajanja Rezolucije o Jasenovcu i odgovornosti koju za to ima parlamentarna većina“, objavio je Milatović na društvenoj mreži X, pa dodao:
„Smatram da su politički akteri koji obavljaju najvažnije funkcije u zemlji dužni da, umjesto relativizacije i izvrtanja realnosti, odgovornije pristupaju u odnosu na ono što su državni interesi Crne Gore“, napisao je Milatović, koji je dotakao dno sa novim skandaloznim stavom.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je da ne može pomisliti da je usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u Skupštini Crne Gore razlog otkazivanja dolaska u našu zemlju predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela.
On je to rekao odgovarajući na pitanje novinara poslije otkazanog premijerskog sata.
„Ne mogu pomisliti da je Šarl Mišel otkazao posjetu zbog rezolucije koja daje pijetet žrtvama Drugog svjetskog rata“, izjavio je Spajić, a prenose „Vijesti“.
Spajić je rekao da sa Mišelom komuniciru i van formalnih okolnosti, kao i da je on pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u Brisel.
Nakon svih ovih dešavanja, Milatović je pokuašao da se predstavi kao otac nacije i da prikupi sve parlamentarne političke aktere ali se na njegov poziv odazvala samo opozicija.
„Za jutros sam sazvao sastanak sa liderima svih političkih subjekata koji su zastupljeni u parlamentu da razgovaramo o složenoj situaciji nakon otkazivanja posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela. Žao mi je što se jedan dio predstavnika partija nije odazvao. Mislim da to nije dobra evropska poruka“, rekao je Milatović novinarima nakon sastanka koji je danas u Vili Gorica održao sa predstavnicima dijela parlamentarnih partija.
On je dodao da je sastanak prošao u konstruktivnoj atmosferi.
„Učesnicima sma prenio utiske moje posjete Briselu“, kazao je Milatović.
On je poručio da pristup vladajuće većine nije pravi i da treba biti odgovoran prema građanima.
„Prvi čovjek EU je odložio posjetu u trenutku kada je ta posjeta trebalo da predstavlja krunu kad je u pitanju dobijanje pozitivnog IBAR-a. Dva dana nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a i nakon što smo snažnije zakoračili u evropskom putu, u parlamentu je došlo do odluke koja šteti interesima Crne Gore. Šef Vlade je u intervjuu rekao da šteti, a onda njegova partija glasala za to. Mislim da je to neodgoovrno ponašanje. Šta su određeni politički akteri spremni da urade na štetu interesa Crne Gore? Mislim da sam ovim pokazao odgovoran pristup i da ću uraditi što je u mojoj moći da Crna Gora ostane na evropskom putu, ali ja nisam svemoguć“, kazao je Milatović.
Odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše tvrdnje opozicije da treba ići na vanredne parlamentarne izbore, on je kazao da je želio da ukaže većini o stvarima koje rade na štetu Crne Gore, a da nisu pričali o rješenjima.
Upitan da prokomenteriše tvrdnje premijera Milojka Spajića da izlazi iz svoje nadležnosti, Milatović je kazao da predsjednik predstavlja građane u zemlji i inostranstvu.
„Ja ne bih bio odgovoran prema građanima da ovo nisam uradio“, kazao je on.
Sastanku sa Milatovićem prisustvovali su lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović, predsjednik Force Genci Nimanbegu, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović, predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, potpredsjednik Bošnjčke stranke Jasmin Ćorović i Enis Đokaj iz Demokratske unije Albanaca (DUA).
Hrvati ogorčeni zbog Jasenovca
Hrvatski premijer Andrej Plenković komentarisao je danas u Zagrebu Rezoluciju o genozidu Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, koju je usvojila Skupština Crne Gore.
On je konstatovao da je Rezolucija, kako je naveo, dovela do podjela u unutrašnjem političkom korpusu Crne Gore.
„To je loš i nepotreban potez, posebno jer je Hrvtaska bila vrlo konstruktivna u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja, a ovaj potez prema nama šalje signal – a to je pitanje povjerenja i namjere“, rekao je Plenković.
A i opozicioni hrvatski parlamentarci istakli su da izglasavanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore nije bila osuda zločina iz Drugog svjetskog rata, već „odrađivanju posla za Aleksandra Vučića“.
– Potpuno je jasno da ona nije donesena zbog osude zločina, jer bi se onda četnički vojvoda na čelu crnogorskog parlamenta sjetio zločina koji su Italijani počinili na tlu Crne Gore 1941. godine ili zločina koji su na tlu Crne Gore počinili četnici između 1941. i 1945. godine, ali o tome nema ni spomena. Ona je donesena isključivo zbog dnevnopolitičkih odnosa i zbog toga da Mandić odradi prljavi posao za Vučića – izjavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, prenosi Index.
Kazao je i kako mnogi govore o rezoluciji, a nisu je ni pročitali.
– Ako pročitamo tekst, vidjećemo da je ono što je narodna sutkinja napisala prije šest godina o pozdravu „Za dom spremni“, o relativizovanju ustaških zločina u Hrvatskoj, o istorijskom revizionizmu, bilo mnogo oštrije – rekao je Grbin.
Polsanica Možemo Jelena Miloš upozorila je da bi crnogorska rezolucija mogla usporiti put susjedne države u Evropsku uniju, što je želja Vučića, a što Hrvatska ne smije dopustiti.
– Jasno je da je riječ o instrumentalizaciji crnogorskog parlamenta u političke svrhe, instrumentalizaciji koja je jako štetna za dobrosusjedske odnose dviju država. Mi smo kao država jasno osudili ustaški režim, svake godine komemoriramo žrtve holokausta, tako i žrtve Jasenovca. Uz to, podsjećam da je Grad Zagreb maknuo nazive ulice po ustaškim zvaničnicima – rekla je Miloš.
Dalija Orešković iz kluba HSS-a, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom prigovorila je Vladi što slanje protestne note Crnoj Gori nije dogovorila s predsjednikom države.
– Dosta mi je toga da kontinuirano naš ustavnopravni poredak guramo pod tepih. Država u kojoj predsjednik i Vlada ne sarađuju u oblikovanju spoljnopolitičkih stavova kao da nije država. Takva država ne poštuje ni samu sebe, a onda ne treba čuditi ako nas ne poštuju ni naši prvi susjedi – rekla je Orešković.
Miro Bulj, poslanik Mosta u Saboru Hrvatske, uputio je ranije ove nedelje u proceduru zaključak kojim bi se svi poslanici u crnogorskom parlamentu koji su glasali za Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mathazen proglasili nepoželjnim u Hrvatskoj, „personom non grata“.
„Uputio sam zaključak da se Vlada RH obaveže da crnogorske poslanike proglasi ‘personom non grata’ zbog instrumentalizacije sjećanja na žrtve Jasenovca u svrhu ostvarivanja ciljeva politike ‘Srpskog sveta’, nastavka velikosrpske politike iz 90-ih godina“, rekao je Bulj u slobodnom iznošenju stava u ime Kluba Mosta, kako prenosi Hina.
Dodaje da je ta inicijativa pokrenuta predlogom predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, „četničkog vojvode i lidera prosrpske opcije“, koji je, kaže, „produžena ruka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Crnoj Gori“.
Bulj je u ime Kluba Mosta pozvao da se crnogorski poslanici koji su glasali za navedenu rezoluciju proglase nepoželjnima u Hrvatskoj te „nastavi podržavati europski put Crne Gore“.
Ipak, kakav je karakter poslanika koji poziva crnogorske parlamentarce najbolje se vidi u njegovom izlaganju od prošle godine. On je tada svoje izlaganje u parlamentu završio izvikivanjem ustaškog pozdrava „za dom spremni“, kada je i izbačen iz sale jer je vrijeđao predsjednika sabora Gordana Jandrokovića.
On je poslanicima stranaka u vlasti zamjerio usvajanje predloženih izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira po skraćenom postupku. Predlog je, između ostalog, predviđao dramatično povećanje kazni, od 700 do 4.000 evra, za isticanje fašističkih simbola, klicanja ustaškog pozdrava i širenje lažnih informacija.
Prije toga Bulj je zaradio nekoliko opomena prigovarajući na proceduri donošenja zakonskih izmjena čiji je cilj, kako tvrdi, uvođenje verbalnog delikta kako bi se omogućilo kažnjavanje HOS-ovaca i njihovog pozdrava „za dom spremni“, za što ga je Jandroković kaznio s dvije opomene.
Već počele opstrukcije Petrovdanskog sabora: „Antifašisti“ takođe najavili skup na Petrovdan uoči 13. jula; Žele li Đukanovićeve pristalice da izazivaju nemire?
U Podgorici su za 12. jul neslužbeno najavljena dva skupa: jedan koji je najavio predsjednik Skupštine Andrija Mandić – Petrovdanski sabor, na kom bi se potencijalno okupili srpski politički predstavnici Crne Gore i regiona, ali i jedan neformalni povodom Dana državnosti i godišnjice trinaestojulskog ustanka.
Društvenim mrežama kruži najava okupljanja uoči 13. jula a oba okupljanja bi, po najavama, trebala da budu održana u Podgorici. Zbog čega tzv. „antifašisti“ centralnu proslavu ne organizuju samog 13. jula već uoči, jasno je svakome – da bi stvorili tenziju tokom Petrovdanskog sabora i potencijalno izazvali nerede!
Podsjećamo, predsjednik Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije Andrija Mandić najavio je da će se u Crnoj Gori održati skup pod nazivom „svesrpski sabor“, piše portal Standard i dodaje da zvanične potvrde održavanja i tačne lokacije ovog skupa još nema ali prema njihovim nezvaničnim saznanjima organizatori kao idealnu lokaciju vide plato ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici.
Ono što su organizatori definitivno odredili je datum: 12. jul ili kako oni navode Petrovdan. To je potvrdio i Mandić lično, a indirektno i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Najbolje bi bilo da to bude Petrovdan, ali moramo vidjeti ko će u tom periodu biti od gostiju ovdje“, rekao je Vučić.
Sa druge strane, ostaci politički blaženopočivšeg DPS-a najavljuju preko društvenih mreža okupljanje ne 13. već 12. jula, očito sa ciljem da izazovu nemire i tenzije u Crnoj Gori na dan održavanja Petrovdanskog sabora.
Pozivaju, kako navode, sve slobodne građane, civilni sektor i suverenističke partije da se 12.jula okupe ispred Skupštine i tako „obilježe svitanje 13.jula u Crnoj Gori“.
„Za antifaštističku Crnu Goru, za građansku i istinski evropsku Crnu Goru, za Crnu Goru oslobođenu od velikosrpske histerije“, stoji u njihovom pozivu objavljenom na društvenim mrežama.
Već godinama unazad, proslava 13. jula organizovala se na sami dan praznika, stoga je jasno šta je cilj ovog i ovakvog okupljanja.