PREGLED NEDELJE PORTALA “BORBA“

DEMOKRATSKI FRONT TRAŽI IZBOR NOVE VLADE

 

Demokratski front (DF) je na press konferenciji 1. novembra poručio da nije više sagovornik za rekonstrukciju Vlade, te da će pokrenuti inicijativu za izbor nove vlade.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić kazao je na konferenciji za novinare da su uložili velike napore da se riješi politička kriza u Crnoj Gori i da su bili spremni da učestvuju u rekonstrukciji Vlade. On je naveo da je bilo dovoljno vremena i prostora i svi su mogli da daju pozitivan odgovor.

„Došao je trenutak da konstatujemo da se, zbog Dritana Abazovića i URA-e, kao i zbog (Zdravka) Krivokapića, što se tiče DF-a završava ova faza vezana za rekonstrukciju Vlade“, rekao je Mandić. Prema njegovim riječima, DF više nije sagovornik na tu temu.

„Mi pokrećemo novu inicijativu, za izbor nove Vlade, i predložićemo partnerima iz parlamentarne većine da biramo novu vlast, novog premijera i nove ministre“, poručio je Mandić. On je kazao da DF poziva sve partnere iz parlamentarne većine da se izjasne o tom predlogu.

„Za nas je rekonstrukcija od danas mrtav politički proces, i otvaramo novi. A ako on ne uspije, znamo šta je jedino rješenje i u čijim rukama se nalazi razrješenje svake političke krize“, naveo je Mandić. Mandić je kazao da će DF izaći u susret onome što čini politiku tog saveza „da u vremenu koje pred nama izglasamo zakone koji su u interesu građana“.

„To ćemo objediniti na jednoj sjednici i građani neće trpjeti zbog ovoga“, poručio je Mandić. On je rekao da su vrata otvorena za predstavnike nacionalnih manjina i da će oni sami procjenjivati vlastite interese.

„Ovo je dobra prilika da konstituišemo Vladu koja bi imala veću podršku nego što je imala Vlada Zdravka Krivokapića“, ocijenio je Mandić.

Na kraju je zaključio da očekuju dobre odgovore od onih sa kojima bi željeli da konstitušu novu vladu, koja će imati podršku 41 poslanika svih demokratskih snaga.

Predsjednik Socijalističke narodne partije i jedan od konstituenata koalicije Za budućnost Crne Gore Vladimir Joković, rekao je da podržava inicijativu Demokratskog Fronta, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije za izbor nove Vlade. Joković je za BORBU kazao da je rekonstrukcija izgubila smisao zbog odugovlačenja. „Mi u SNP-u vjerujemo da je bolje raditi na izboru nove Vlade nego ovako pregovarati do beskraja.“

Poslanik i lider Demosa Miodrag Lekić kazao je da će analizirati novu situaciju, ali ima razumijevanje za prekidanje statusa kvo koji ne funkcioniše.

”Ako je pokrenuta rekonstrukcija od strane premijera i zaustavljanje svega bez objašnjenja, sigurno je to zahtijevalo neku reakciju. Sada se otvara jedan proces koji je promjena statusa kvo, potencijalno kao i svaka promjena može biti bolja i gora, ali postoji šansa da bude bolja. Iz iskustva i lekcija koje smo naučili za ovu godinu, ovo je moguća solucija da se nađe bolje rješenje nego što je status kvo koji je svakodnevna konfuzija i proizvodnja problema i poklona opoziciji”, kazao je Lekić. On kaže da u slučaju odustajanja od rekonstrukcije, ne treba isključiti i neku novu vladu. “U okviru jedne parlamentarne strukture moguće je promijeniti više vlada, tako da sa stanovišta ustavnog legaliteta, to je sve moguće”, ocijenio je Lekić.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je danas da su stavovi URA jednostavni, i da ih je Demokratski front (DF) sve vrijeme optuživao da nijesu za rekonstrukciju Vlade, a sada su došli na njihovo. Poručio je da bi bilo dobro da se što prije nađe rješenje, jer se moraju glasati veoma važni zakoni.

„Poštujem stav DF, tu smo ako treba da sjednemo da se dogovaramo. A oni su došli na ono što smo mi govorili. Naš stav je i ranije bio jasan. Dobro bi bilo da nađemo rješenje da ne gubimo vrijeme. Ja za to navijam. Da bi birali novu Vladu mora neko oboriti postojeću, da li su kolege spremne da idu na to, ja ne znam, rekao je Abazović.

 

PREMIJER KRIVOKAPIĆ U ZVANIČNOJ POSJETI BEOGRADU

 

Premijer Zdravko Krivokapić boravio je 2. i 3. novembra u prvoj zvaničnoj posjeti Beogradu od stupanja na dužnost.

Sastao se sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić i predsjednikom parlamenta Ivicom Dačićem.

Posjetu su obilježili brojni gafovi i teški diplomatski faulovi Krivokapića, koji je u Beogradu u Crnogorskoj kući organizovao sastanak sa ambasadorima Kvinte. U diplomatskoj praksi nezabilježeno je da premijer jedne države koji je u službenoj posjeti drugoj državi  organizuje sastanke sa ambasadorima koji svoju diplomatsku misiju obavljaju u zemlji domaćinu posjete. Koliko je Krivokapić pokušao da ponizi zvanični Beograd, najbolje dokazuje to što su na sastanku sa ambasadorima SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije vođeni razgovori i o unutrašnjim političkim pitanjima Srbije, a ne samo o turističkim potencijalima Ulcinja, ulaganjima o obnovljive izvore energije i planovima „Evropa sad!” „Evropa ovdje!” i „Crna Gora odmah!.

Premijerka Brnabić je dočekala svog crnogorskog kolegu ispred Palate Srbija, uz počasnu Gardu Vojske Srbije i intoniranje himni dvije zemlje.

„Crna Gora je jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Srbije“, rekla je Brnabić. Premijerka je rekla da se sa Krivokapićem dogovorila da se poveća ukupna robna razmena između dvije zemlje i da one iznose milijardu evra. Ukupne srpske investicije u Crnoj Gori iznose 400 miliona evra, rekla je Brnabićeva. Ona je prenijela premijeru Krivokapiću da Srbija snažno podržava evropske integracije Crne Gore i naglasila da i u tom smislu dvije zemlje treba da se drže zajedno.

„Crna Gora je jedina država Zapadnog Balkana koja je bila slijepo crijevo pri povezivanju sa glavnim koridorima. Autoput Bar-Boljare konačno taj problem rješava. Mi ćemo sve učiniti da u decembru 2027. godine dođemo do kontrolne tačke sa autoputem koji gradi Srbija“ kazao je Krivokapić. „Komunikacija sa autoputem, ojačavanje luke Bar, jačanje željeznice su projekti koji su najvažniji za Crnu Goru i Srbiju“, rekao je Krivokapić.

Predsjednik srpskog parlamenta Ivica Dačić je izjavio da Srbija ne želi da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore i da jedino što je zanima su dobri odnosi i zaštita prava Srba u Crnoj Gori. Dačić je izrazio spremnost da sa svoje strane radi na jačanju saradnje dva parlamenta, kako kroz realizaciju posjeta predsjednika parlamenata, tako i kroz bliže kontakte parlamentarnih grupa prijateljstava.

„Za Srbiju su odnosi sa Crnom Gorom, kao i sa svim susjedima, od suštinskog značaja. Postoji obostran interes za revitalizaciju infrastrukture koja nas povezuje, a posebnu važnost pridajemo razvoju ekonomskih odnosa“, naveo je predsjednik Srbije uz fotografije sa sastanka.

Na zvaničnoj fb stranici Zdravka Krivokapića osvanule su i fotografije sa predsjednikom Vučićem sa ‘’Beograda na vodi’’ iako je skoro godinu dana od kada je na funkciji premijera optuživao predsjednika Srbije da je u poslovnim vezama sa Milom Đukanovićem vezano za taj veliki projekat.

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić po ko zna koji put je obmanuo javnost tokom boravka u Beogradu. Naime, on je izjavio da je želio da se sastane sa Patrijarhom Porfirijem tokom svoje službene posjete, ali da do njihovog susreta nije došlo jer Njegova Svetost Svetost nije bila u glavnom gradu Srbije. Međutim, Patrijarh se tokom Krivokapićeve posjete zvaničnom Beogradu nalazio u srpskoj prijestonici što potvrđuje njegovo učešće na predavanju u SANU-u na temu „Eutanazija – pravni, teološki i psihijatrijski aspekti“. Takođe, tokom gostovanja na RTS u emisiji “Oko“ je izjavio da tokom predizborne kampanje za parlamentarne izbore nikada nije rekao da će potpisati Temeljni ugovor sa SPC.

 

VLADA CRNE GORE USVOJILA INFORMACIJU O PROJEKTU “EVROPA SAD“

 

Vlada Crne Gore usvojila je informaciju o projektu „Evropa sad“, koji kako je kazao premijer Krivokapić “daje najveću šansu onima koji najmanje imaju”. Crnogorski premijer saopštio je da je “Evropa sad projekat koji “vraća sistem na dominaciju socijalne pravde i dostojanstven život svih građana“.

On je, na konferenciji za novinare, rekao da je projekat rađen više od šest mjeseci i “testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF”.

“Projekat daje najveću šansu onima koji najmanje imaju. Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura, ali da bi se došlo do usaglašavanja i prihvatanja od strane svih onda je i porez jedinstven i najmanji u ovom dijelu Evrope. Opterećenje poslodavaca je 20,4 odsto “, rekao je premijer Krivokapić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović rekao je da je trenutna Vlada “zatekla ekonomski pad više od 15 procenata koji je bio jedan od najvećih “. On je saopštio da očekuju deficit budžeta koji će „možda biti i manji od tri procenta, kao i da će javni dug biti smanjen na 76 ili 78 odsto”.

Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora prebrodila tešku krizu i izazovnu situaciju i kazao da će “Crna Gora sigurno biti najbrže rastuća ekonomija u regionu i Evropi “.

“Mislim da je reforma položila ispit i da sama po sebi, bez drugih efekata, ima naznaka da bude potpuno održiva i možemo je nazvati fiskalno neutralnom, a u budućnosti će naročito dati rezultate. Minimalna neto zarada je bila 250 eura. Porast na 450 je praktično dupliranje za najugroženije radno stanovništvo. Prosječna neto zarada će uz razna usklađivanja porasti na 700 eura do kraja 2022.“, objasnio je Spajić.

Spajić je, takođe, saopštio, da će se Crna Gora “transformisati u državu koja će imati najmanje poresko opterećenje na rad u regionu”.

Spajić je kao ključno pitanje naveo podršku u Skupštini, ali dodao da je “iz neformalne komunikacije sa parlamentarcima zaključio da su svjesni da su poslodvaci, socijalni partneri pristali na ovakvu reformu” .

“Ovo je apolitična reforma, ovo nije socijalna, već reformska mjera, od 2023. i fiskalno pozitivna za naš budžet. Ne treba to da uskratimo ljudima zbog naših političkih previranja”, poručio je Spajić.

Na pitanje novinara kako će planirana reforma biti implementirana u privatnom sektoru i „ko će natjerati privatnike da povećaju plate radnicima“, dražvni sekretar Branko Krvavac objasnio je da su rješenja za to već predviđena Opštim kolektivnim ugovorom. On je naglasio da će “uz implementaciju svih mjera biti povećan i inspekcijski nadzor”.

Ukoliko dobije podršku Skupštine Crne Gore, Projekat „Evropa sad“, trebalo bi da stupi na snagu 1. januara naredne godine.​ Spajić je, na konferenciji za novinare, rekao i da će Nacrt zakona o budžetu za 2022. biti predat Skupšini u ponedjeljak 15. novembra.