Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije: Umjesto 40, radna nedjelja bi mogla da traje 30 sati

Japan pokušava da riješi zabrinjavajući nedostatak radne snage kampanjama za usvajanje četvorodnevne radne nedelje

Povedeni iskustvom da su tokom epidemije kovida 19 radili od kuće manje od osam sati dnevno, a opet uspjevali da završe sve što je poslodavac tražio od njih, sad kada su se i fizički vratili na svoja stara radna mjesta, zaposleni sve češće predlažu da bi radna nedelja mogla da traje kraće od pet dana, odnosno 40 sati nedeljno. Ističu da im se rad od kuće pokazao produktivnijim, da posebno ne žele da se ukucavaju svakog dana i da im se na taj način mjeri učinak, jer kartice za validiranje nisu potvrda nečijeg doprinosa nego samo prisustva na poslu.

Ne bi sve to bilo iznenađujuće za Srbiju čiji zaposleni najviše vole da spajaju i praznične i nepraznične dane, koliko je čudno što su se na listi zemalja kojima bi odgovarala kraća radna nedjelja našli i Japanci čiji radnici su svetski poznati po posvećenosti poslu i vrednoći. Doduše, razlozi za kraću radnu nedjelju su nešto drugačiji.

Japan, naime, pokušava da riješi zabrinjavajući nedostatak radne snage kampanjama za usvajanje četvorodnevne radne nedjelje. Japanska vlada je prvi put izrazila podršku za kraću radnu nedjelju 2021. godine. Koncept se, međutim, sporo usvaja, te svega oko osam odsto kompanija u Japanu dozvoljava zaposlenima da uzmu tri ili više slobodna dana tokom nedjelje, dok sedam odsto daje svojim radnicima zakonski propisan jedan slobodan dan, prema Ministarstvu rada, prenosi Tanjug.

„Iako 85 odsto poslodavaca navodi da radnicima daju dva slobodna dana u nedjelji i postoje zakonska ograničenja u vezi sa prekovremenim satima, neki Japanci rade prekovremeno, što znači da se njihov rad ne prijavljuje i obavlja bez naknade. Kritičari vladine inicijative kažu da u praksi ljudi koji rade na četvorodnevnom rasporedu često na kraju rade jednako naporno za manje plate. Ali postoje znaci promena”, navodi Ministarstvo zdravlja.

U isto vreme radnici u Velikoj Britaniji traže četvorodnevnu radnu nedjelju uz isti broj sati. Oni smatraju da isti obim posla mogu da rade i četiri dana, a da ostatak posvete porodici, u čemu ih je podržala ministarka obrazovanja Džeki Smit.

„I u Srbiji radnici u dogovoru sa poslodavcem mogu da biraju da li će da rade pet dana po osam sati ili četiri po deset. To zakonom nije zabranjeno, važno je samo da nedelja ima 40 radnih sati”, kaže Slobodan Atanacković, počasni predsednik Udruženja poslodavaca Srbije.

„Da se zakonski u našoj zemlji ovo promjeni, teško je očekivati u dogledno vrijeme, ali dogovor može da postoji tako da se napravi i klizno radno vrijeme. Samo je pitanje o kome je poslu riječ i da li smije da bude prekidanja procesa rada ili ne”, kaže on, navodeći primer velike peći u železari gde isključenja nema. „Realno je očekivati da će roboti i vještačka inteligencija smanjivati potrebu za radnicima, pa će i broj sati biti manji. Osim toga, postoje zanimanja koja su mnogo komfornija za rad od kuće uz istu produktivnost. Jer onaj ko hoće da radi, radiće i na poslu i od kuće da bi završio sve što mu je naloženo. A onaj ko neće, sve i da mu poslodavac plati prekovremeno, sedeće tu samo zbog para, a ne zbog posla”, kaže Atanacković.

On navodi primer Francuske, gde radna nedjelja traje 32 sata, ali i Njemačke, gdje primjera radi, pauza ne ulazi u radno vrijeme, što znači da zaposleni moraju da nadoknade tih pola sata. U Srbiji su već neke firme prijavile rad od po četiri dana u nedjelji i mislim da je sve pitanje dobre organizacije posla. Važno je samo da se rad ne doživljava kao robija, ističe naš sagovornik.„Sa aspekta poslodavca, radna nedjelja sa četiri dana znači uštedu redovnih troškova petog dana – struje, papira, telefona”, kaže on. Ljubisav Orbović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, kaže da je kod nas do prije sedam-osam godina stopa nezaposlenosti bila iznad 20 odsto, te nikome nije padalo na pamet da skraćuje radnu nedjelju. Sada je stopa nezaposlenosti jednocifrena, što je odlična  vijest, ali bi realno bilo da nedelja traje 36 sati, umjesto sadašnjih 40 sati.

„Odluka o skraćenju radnog dana manje od osam sati postoji samo kod poslova koji se rade napolju po najvišoj ljetnjoj ili najnižoj zimskoj temperaturi i tu poslodavac mora da bude maksimalno fleksibilan. Ali ako je moguće raditi kraće, a da posao ne trpi i da se bolje plate, radnici i poslodavci uvijek mogu da se dogovore. Međutim, kod nas je mnogo više onih koji radnike drže na poslu po 10 i 12 sati, a ne plaćaju im prekovremeno iako bi po zakonu morali to da čine”, zaključuje Orbović.