Predsjednik Crne Gore u Srbiji: Može li Milatović da popravi ono što je Đukanović pokvario

Kako je i obećao nakon pobjede na predsjedničkim izborima, u prvu bilateralnu posjetu nekoj zemlji, Jakov Milatović dolazi u Srbiju, a očekivanja od te posjete su velika.

Srbija je za Crnu Goru više od ekonomije i obrnuto. Crnu Goru i Srbiju vezuju zajednička istorija i dobri odnosi, prijateljski, rodbinski, ali i ekonomski, te je njihova međusobna zavisnost prirodna, rekao je svojevremeno Jakov Milatović dok je bio ministar ekonomskog razvoja.

Sada Milatović dolazi u Srbiju kao predsjednik Crne Gore u važnoj misiji popravljanja odnosa dvije zemlje.

Poslednji predsjednik Crne Gore koji je boravio u zvaničnoj posjeti Beogradu bio je Filip Vujanović 2016. godine. Vujanović je doduše u Beograd došao i na inauguraciju Aleksandra Vučića 2017. ali se to baš i ne može smatrati zvaničnom posjetom jednoj zemlji.

Iako je Vujanović prilikom svoje posjete rekao kako očekuje češću razmjenu posjeta zvaničnika dvije zemlje, desilo se suprotno. Nakon njega na čelo države i formalno je došao Đukanović, koji nije krio da ne gaji dobre odnose sa Beogradom.

Sukob je kulminirao odlukom Podgorice da protjera ambasadora Srbije Vladimira Božovića 2020. Iako je prvobitno željela da reaguje recipročnom mjerom, Srbija je od toga odustala, u nadi da će to u Podgorici biti protumačeno kao pružena ruka, što se nije dogodilo.

Ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević završio je svoj mandat jer je istekao, a Podgorica nije poslala novog diplomatu u Beograd. Tako su dvije najbliže zemlje, ostale bez zvaničnih diplomatskih odnosa.

Pitanje ambasadora biće ključno tokom sastanaka Milatovića koji u nedelju 9. jula dolazi u dvodnevnu posjetu Beogradu. Ali, krenimo redom.

Zašto predsjednik Crne Gore sedam godina nije bio u Srbiji

Često je Vučić govorio kako mnogi zvaničnici iz Podgorice dolaze u Beograd privatno, ali da ne žele susret na državnom vrhu.

Postavlja se da li su takvi odnosi bili posljedica ličnih odnosa Vučića i Đukanovića ili nečeg drugog.

Politikolog Vladimir Pavićević kaže za RT Balkan da je posrijedi bio antisrpski sentiment na kojem je počivala politika Mila Đukanovića, ali se to sada mijenja.

„Nakon 30. avgusta 2020. godine to se promijenilo, pa smo u ove tri poslednje godine imali veoma uspješnu dvodnevnu posjetu predsjednika Vlade Crne Gore Beogradu, potom posjetu predsjednice Skupštine, a sada evo Jakov Milatović dolazi u Srbiju i to je njegova prva bilateralna posjeta drugoj državi od kako je stupio na dužnost predsjednika Crne Gore. Crna Gora je duboko u postđukanovićevskoj eri i ova nova era donijeće unapređivanje odnosa Srbije i Crne Gore“, kaže Pavićević.

Iako su Srbija i Crna Gora nakon razlaza krenule različitim putevima, Podgorica u NATO i priznanje nezavisnosti tzv. Kosova, a Srbija u vojnu neutralnost i borbu za očuvanje svog teritorijalnog integriteta, to nije morao da bude razlog da Beograd i Podgorica odustanu od dobrih odnosa.

Najbolji primjer za to su odlični odnosi Srbije i Mađarske, koji su krunisani i strateškim sporazumom u saradnji u raznim oblastima, iako je Mađarska NATO I EU članica koja je priznala „Kosovo“.

Odnos sa Crnom Gorom uvijek je bio poseban kroz istoriju, s obzirom na to da su se svi Crnogorci sve do sredine prošlog vijeka smatrali dijelom srpskog etničkog korpusa.

Međutim, poslednjih godina, svaki spomen bliskosti ili sličnosti Srba i Crnogoraca bio je zabranjen, a svaka poruka iz Beograda u Podgorici je tumačena kao neprijateljska.

Nakon referenduma u Crnoj Gori, na kojem je tijesno pobijedila opcija nezavisnosti, oni koji su glasali za zajedničku zemlju sa Srbijom bili su izopšteni iz društva. I pored toga Đukanović nije uspio da pokida rodbinske, porodične i prijateljske veze.

„Milo je antisrpskom politikom dubinski podijelio crnogorsko društvo. Podjele su išle do te mjere da je on polovinu svojih građana tretirao kao neprijatelje države“, pojašnjava Pavićević.

Naš sagovornik napominje da je takva politika doživjela je fijasko razvlašćivanjem Đukanovića prvo na onim parlamentarnim izborima 2020. godine, potom njegovim direktnim porazom nedavno na izborima za predsjednika države.

„Za poslednje tri godine ta klima je već u određenoj mjeri promijenjena. Ali, ostaje još posla da se saniraju štete koje je Milo Đukanović proizvodio prije svega unutar Crne Gore, potom i u odnosima sa Srbijom“, napominje Pavićević.

Ekonomija i auto-put da bi države bile bliže

Milatović, koji je prije ulaska u politiku bio uspješni ekonomista, najavio je da će fokus njegove posjete biti ekonomska saradnja.

Novom predsjedniku Crne Gore dio javnosti zamjera to što se zalaže za ulazak u Otvoreni Balkan, inicijativu koju su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

U onom dijelu javnosti koja i dalje zazire od svega što ima veze sa Srbijom ova inicijativa tumači se kao neka vrsta podvale koju sprema Beograd, a sve kako bi se narušila nezavisnost Crne Gore.

„Protivnici Otvorenog Balkana u Crnoj Gori su uglavnom Milovi sledbenici koji najčešće i ne znaju šta je zapravo Otvoreni Balkan“, kaže Pavićević.

Milatović, kao uspješni ekonomista, smatra da nema mjesta za takve predrasude.

„O toj regionalnoj inicijativi on sudi i kao ekonomista, ne samo kao političar. Za svakoga ko racionalno posmatra procese, Crna Gora ima ogromni interes da pristupi Otvorenom Balkanu i Jakov to upravo tako i evidentira“, kaže naš sagovornik.

Biće riječi i o infrastrukturnim projektima, od kojih je za sad najvažniji auto-put Beograd-Bar. Srbija je do sad izgradila deonicu do Požege, ali je ostalo da se put spoji do Boljara što je nešto više od 100 kilometara. I Crnoj Gori nedostaje nešto više od 100 kilometara kako bi se putevi spojili, čime bi dvije zemlje postale još bliže.

Šta Srbija može da očekuje od posjete Milatovića

Milatović će dva dana u Beogradu provesti tako što će položiti cvijeće ispred OŠ „Vladislav Ribnikar“ na Vračaru u kojoj se u maju dogodila tragedija, ali će položiti i vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali.

„Na taj način odaću počast zajedničkoj istorijskoj borbi Srbije i Crne Gore. Građani Srbije su pomagali Crnoj Gori, tako da ćemo na taj način zaokružiti posjetu“, rekao je Milatović.

U ponedeljak će ispred Palate Srbija Vučić svom gostu prirediti svečani doček uz gardu, nakon čega će uslijediti sastanci delegacija.

Ambasada Crne Gore prirediće svečani prijem u Crnogorskoj kući koja je otvorena kao recipročni ustupak, pa je u istom trenutku otvorena Srpska kuća u Podgorici.

„Moje je očekivanje da će tokom ovih razgovora biti jasno rečeno da su Srbija i Crne Gora dvije bratske države i da formalni politički odnosi Srbije i Crne Gore treba da slijede ono što u životu već imamo kao perfektne odnose građana Crne Gore i Srbije“, kaže Pavićević.

Napominje da ogromni broj građana Crne Gore od Milatovića očekuje i preciznu poruku potpunog distanciranja od svega što je zaostavština Milove politike u odnosima između Srbije i Crne Gore.

„Milo je nanio veliku štetu, to treba brzo da se popravlja“, zaključuje naš sagovornik.

Kada je naišao na otpor svojih građana koji nisu prihvatali njegovu krajnje neprijateljsku državnu politiku prema Srbiji, Đukanović je čak i zaprijetio.

„Ovo je neka nova Crna Gora, na koju ćete se morati naučiti, u protivnom, imaćete ozbiljne problema sa otporom Crne Gore, prema svakom ko pokušava, da na bilo koji način ugrozi njenu nezavisnost, suverenost i pravo na izbor strateškog puta u budućnost“, govorio je svojevremeno Đukanović, uvjeren da je on personifikacija Crne Gore.

Da li će Milatović takvu spoljnu politiku Crne Gore uspjeti da izmijeni i kakve će poruke poslati iz Beograda, saznaćemo vrlo brzo.