Predmet “Telekom” je ponovo u Specijalnom državnom tužilaštvu?

Predmet “Telekom” ponovo je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

To proizilazi iz odgovora Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) na pitanja “Vijesti” koja se odnose na to kako će se ta institucija odnositi prema stavu Vrhovnog suda koji je krajem maja kao nedozvoljen odbacio zahtjev tužilaca za zaštitu zakonitosti u predmetu “Telekom”.

Nakon poslate urgencije, iz institucije kojom rukovodi Milorad Marković uputili su novinarku da odgovore potraži kod specijalnih tužilaca.

“Vaša pitanja smo proslijedili Specijalnom državnom tužilaštvu”, odgovorili su iz VDT-a.

Međutim, iz Specijalnog tužilaštva od prošle sedmice ne odgovaraju na urgencije redakcije, pa tako još nije poznato da li i dalje zastupaju stav da je predmet “Telekom” zastario i da li nakon rješenja podgoričkog Višeg i Vrhovnog suda planiraju da istraže da li je tokom privatizacije te, nekad uspješne, državne kompanije bilo krivičnog djela primanje mita.

Ne odgovaraju ni na pitanje da li je ikada i kakvom odlukom okončan izviđaj u predmetu u vezi sa privatizacijom Telekoma, koji je tužilaštvo prije više godina formiralo po službenoj dužnosti.

To krivično djelo, prema stavu dva suda, ne zastarijeva do 2036. godine. “Vijesti” nijesu dobile odgovor ni na pitanje da li je ikada i kakvom odlukom okončan izviđaj u predmetu u vezi sa privatizacijom nekad državnog Telekoma, koji je tužilaštvo formiralo po službenoj dužnosti, a na šta je ukazalo Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u rješenju od 12. maja ove godine.

Za to krivično djelo, prijavom Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) iz 2019. terete se bivši predsjednik Milo Đukanović, njegova sestra Ana Đukanović, kao i nekadašnji predstavnici kompanije, HLT fonda, preduzeća “Monte Adria” i Mađar telekoma – Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai.

MANS: Više nema izgovora

Iz MANS-a su juče pozvali Vrhovno državno tužilaštvo da “prestane sa procesnim opstrukcijama i javnosti konačno saopšti da li postoji spremnost da se ovaj predmet dovede do sudskog epiloga”.

“Više od dvije decenije nakon koruptivne privatizacije Telekoma i sedamnaest godina nakon što su organi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) utvrdili postojanje milionskih isplata mita i koruptivnih provizija povezanih s tim poslom, građani Crne Gore i dalje čekaju odgovor na pitanje da li će iko snositi krivičnu odgovornost.

Pozivamo VDT da bez daljeg odlaganja preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi se omogućilo da sud konačno odlučuje o meritumu ovog slučaja, umjesto da se energija institucija troši na pokušaje da se postupak zaustavi prije nego što je i započeo”, poručili su iz MANS-a u izjavi za “Vijesti”.

Naglašavaju da je odluka Vrhovnog suda otklonila “jednu od ključnih prepreka za nastavak postupka”.

“I sada više nema izgovora da se predmet Telekom i dalje drži u pravnom vakuumu”, upozorili su iz te nevladine organizacije.

Istovremeno, MANS je ponovio zahtjev nadležnim institucijama da do kraja utvrde i odgovornost unutar tužilačke organizacije za način na koji je predmet Telekom vođen tokom prethodnih godina.

“Nakon niza odluka koje su dovele do višegodišnjeg odlaganja postupka i ozbiljno ugrozile mogućnost da ovaj slučaj dobije sudski epilog, javnost ima pravo da zna da li je bilo propusta, pogrešnih procjena ili drugih oblika odgovornosti u postupanju tužilaca koji su bili zaduženi za ovaj predmet”, ponovili su.

Ocjenjuju da bez utvrđivanja pune odgovornosti, kako za eventualna krivična djela koja su predmet postupka, tako i za postupanje institucija koje su bile dužne da ih procesuiraju, slučaj Telekom neće predstavljati primjer uspostavljanja pravde.

“…Već podsjetnik na dugogodišnje slabosti crnogorskog pravosuđa u borbi protiv visoke korupcije”, zaključuju iz MANS-a.

“Dugo putovanje” predmeta

Krivičnu prijavu MANS-a specijalni tužioci su u radu imali sedam godina, ali su u ljeto prošle godine utvrdili da je nastupila apsolutna zastara. To je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo, postupajući po žalbama MANS-a i države, u septembru 2025.

Vlada je početkom oktobra prošle godine zadužila kancelariju Zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, ali je sudija za istragu odbio predlog da, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje – sasluša aktere iz predmeta “Telekom”.

Zaštitnica Bojana Ćirović je od istražnog sudije u oktobru tražila da Mila Đukanovića, pored ostalog, pita o njegovom postupanju kao premijera tokom pripremanja tenderskog postupka prodaje akcijskog kapitala Telekoma, odluci o prihvatanju ponude Mađar Telekoma, odluci tadašnje Vlade o isplati kontribucije svim manjinskim akcionarima, ali i o izvještaju komisije tadašnjeg Savjeta za privatizaciju o rezultatima tendera… Predložila je da sudija Anu Đukanović pita o postojanju ugovora sa firmom Sigma Inter Corp, SAD, za pružanje konsultantskih usluga, izvještajima o pruženim uslugama…

Krivično vanpretresno vijeće u maju je naložilo sudiji za istragu da ponovo razmotri predlog Ćirović i sasluša aktere privatizacije nekadašnjeg Crnogorskog telekoma, naglašavajući da nije nastupila apsolutna zastara. Iako je javnost očekivala da će se, nakon takvog stava, tužioci ponovo uključiti u slučaj, VDT je Vrhovnom sudu podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda. Vrhovni sud je odbio taj zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva.

“Ne radi se o redovnoj pravnoj proceduri”

Pravni tim Mila i Ane Đukanović sporio je u maju rješenje vijeća Višeg suda.

Obrazlagali su da je “neprihvatljivo obrazloženje da je zastarjelost prekidana procesnim radnjama preduzimanim u drugom postupku, protiv drugih lica”.

Tvrdili su i da “država Crna Gora i njeni organi gotovo dvije decenije nijesu nastupali kao oštećeni – jer to nijesu ni mogli biti”.

“Predmetne radnje odnose se na period nakon privatizacije ‘Telekoma’, kada država više nije bila vlasnik kompanije. Još je važnije da ni sam Telekom nikada nije tvrdio da je pretrpio štetu”, ističe se u saopštenju.

Kažu i da se ne radi o redovnoj pravnoj proceduri.

Naveli su da Milo i Ana Đukanović u tom postupku nijesu bili okrivljeni.

“Procesne radnje protiv određenih lica ne mogu se naknadno koristiti kao osnov za produžavanje gonjenja protiv drugih lica. Podsjećamo da su u istom predmetu dva crnogorska građanina godinama bila izložena krivičnom postupku, javnom pritisku i medijskom linču, da bi na kraju bila pravosnažno oslobođena.

Umjesto da se iz tog iskustva izvuče pouka, sada se isti mehanizam pokušava pokrenuti ponovo”, rekli su iz pravnog tima Mila i Ane Đukanović.

(Vijesti)