Crna Gora je godinama raj za ljude iz kriminalnog miljea, a može li sada postati i kripto raj? Odgovor na ovo pitanje bi mogao dati najavljeni zakon koji bi trebalo da reguliše ovo tržište.
Dok se čeka na zakon, obavljaju se transakcije na kripto berzama, nude nekretnine za kriptovalute, bilo je pokušaja rudarenja (proizvodnje) elektronskog novca, a postavljen je i prvi kriptomat.
Buterinu je iste godine i dodijeljeno crnogorsko državljanstvo.
Krivokapićeva Vlade tada je saopštila da će on „doprinijeti razvoju blokčejn industrije i crnogorske ekonomije“.
Spajić se potom sastao i sa čelnicima kompanije JAN3 koja se takođe bavi kriptovalutama, čemu je prisustvovao i Filip Karađorđević princ Srbije.
„Razgovaralo se o tome kako vodeća kriptovaluta Bitcoin može pomoći Crnoj Gori da iskoristi hidroelektrični potencijal“, navedeno je na mreži „X“.
.@Excellion, @bvanhool, and @princfilip1 had the honor of meeting @MickeySpajic, the Prime Minister of Montenegro.
The JAN3 team initiated a fruitful discussion on how #Bitcoin can help Montenegro harness untapped hydroelectric potential and much more. 🇲🇪 pic.twitter.com/CXJLwnYurn
— JAN3 (@JAN3com) December 14, 2023
Prošle godine Centralna banka je dogovorila saradnju sa provajderom kripto i blokčejn rješenja, kompanijom „Ripple“, kako da razvije pilot program za pokretanje prve digitalne valute u Crnoj Gori.
„Uvođenje digitalne valute ili nacionalnog stabilcoina, odnosno stabilne valute je još jedan korak naprijed ka digitalizaciji finansijskih usluga i širenju prostora za dostupnost finansijskih usluga građanima“, navedeno je tada u saopštenju Centralne banke Crne Gore.
U Crnoj Gori se u martu prošle godine našao i Hjeong Do Kvon – „kralj kriptovaluta“.
On je uhapšen na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanog pasoša.
Potražuju ga SAD i Južna Koreja zbog štete koja je počinjena investitorima krahom njegovih kriptovaluta „Luna“ i „Terra“, a koja se procjenjuje na više od 40 milijardi dolara.
Do sada nije otkriveno kako je i iz kojeg razloga Do Kvon došao u Crnu Goru.
Do Kvon je i dalje u pritvoru gdje čeka okončanje pravosudnog procesa o ekstradiciji.
Premijer Spajić je, pod pritiskom političkih protivnika, prošle godine priznao da je upoznao Do Kvona prije nego što je saznao da za njim traga više zemalja.
Bivši premijer Dritan Abazović je pred izbore 2023. pokušao da dovede u vezu Spajića sa Do Kvonovim poslovima, što je potvrdio i njegov partijski kolega tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić:
„U laptopu (Do Kvona) su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona. Možda je to legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage“.
Nadležno tužilaštvo bavilo se ovim slučajem, ali za sada nije utvrdilo postojanje takve veze.
Abazović i dalje insistira da se istraže veze Spajića sa Do Kvonom.
Rudarenje u Crnoj Gori
Mogućnost stvaranja novih virtuelnih novčića takozvanim rudarenjem nije skroz nestalo u Crnoj Gori, iako je posljednjih nekoliko godina neisplativo.
Sredinom januara ove godine državljanin Srbije je pokušao da u Crnu Goru unese opremu za rudarenje kriptovalutama vrijednu skoro sedam hiljada evra. To su osujetili carinici i granični policajci.
Kako je navedeno u saopštenju Uprave policije, državljanin Srbije K.D. koji je pokušao da unese neprijavljenu opremu „predat je službenicima policije“.
Kakav je bio epilog ovog slučaja iz policije nije odgovoreno.
Rudarenje kriptovaluta prvi put je otkriveno tokom 2020. godine kada je policija uhapsila dvije osobe i oduzela 250 računara u podrumu jedne zgrade u Podgorici.
Hapšenja nije uslijedilo zbog „rudarenja“ već zbog dugotrajnog nelegalnog korištenja struje za „iskopavanje“ kriptovalute. Okrivljeni su odgovarali samo za krađu struje.
IT stručnjak Boris Radović podsjeća da se kriptovaluta nekad mogla zaraditi „rudarenjem“, odnosno kompjuterskim „rješavanjem“ matematičkih jednačina za koje je bio potreban specijalizovani hardver, ogromna količina struje i vrijeme.
Kriptorudarenje je, kaže, od prvobitne ekspanzije, danas neisplativo zbog visokih troškova, a male dobiti.
„Sa rudarenjem sam imao lično iskustvo. Nakon pet mjeseci ‘rada’, iskopana su četiri virtuelna novčića jedne kriptovalute – vrijednosti oko 800 evra. Kako ih nisam na vrijeme pretvorio u pravi novac, gubili su na vrijednosti. Sada vrijede oko 120 evra, što jedva može da nadoknadi cijenu struje koja je utrošena dok su se iskopali“, navodi Radović.
Prvi kriptomat u Tivtu
U Tivtu je prošle godine pronađen kriptomat, uređaj za razmjenu virtuelnog novca.
Bio je smješten u privatnom klubu Salon Prive, u luksuznom kompleksu Porto Montenegro.
Vlasnik Jong Hon Kong, malezijskog porijekla, u policiji je rekao da je legalno nabavio i uvezao aparat, ali da nikad nije stavljen u funkciju iz tehničkih razloga.
U izjavi policiji, Kong je pojasnio da je u Vladi pokušao da provjeri zakonski okvir za postavljanje automata ali da je njegovom advokatu rečeno da ta oblast u Crnoj Gori nije regulisana zbog čega se ne može odobriti ali ni zabraniti njegovo postavljanje i rad.
Iz tadašnje Vlade je saopšteno da se radi o nelegalnom uređaju.
„Ne postoji zakonski osnov da bi se sprovodila ta trgovina. Sve vezano za trgovinu preko tog aparata je nelegalno“, kazao je tadašnji ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
Da se aparat i dalje nalazi u Tivtu potvrdio je Kongov advokat, Ratko Pantović.
Kako je rekao, protiv njegovog klijenta nikakav postupak nije pokretan, jer za to nema zakonskog osnova.
Zakon tek u najavi
Zbog činjenice da je oblast kriptovaluta u Crnoj Gori zakonski neregulisana, država gubi novac.
Iz Ministarstva finansija nisu odgovorili na pitanje da li Vlada priprema zakon koji bi regulisao tržište kriptovaluta te koliki je obim trgovine elektronskim novcem u Crnoj Gori.
U preporukama izvještaja Evropske komisije iz 2022. se navodi da Crna Gora mora ojačati kapacitete kako bi se utvrdili i analizirali ilegalni finansijski tokovi kriptovalutama.
Evropska komisija ovu preporuku nije ponovila u izvještaju za 2023.
Evropska unija je u martu 2022. najavila mjere protiv moguće upotrebe kriptovaluta u nelegalnoj trgovini.
U junu je uvela nove zakone kako bi osigurala da će se „kriptoimovina pratiti i identifikovati kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela“.
I ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država je preduzelo korake da spriječi nelegalnu upotrebu kriptovaluta.
(RSE)