Poslaničko pitanje: Demokrate traže od Ranka Krivokapića da spasi Crnu Goru od Otvorenog Balkana!

Poslanica Demokratske Crne Gore Tamara Vujović uputila je niz pitanja ministru spoljnih poslova Ranku Krivokapiću vezano za ekonomsku inicijativu Otvoreni Balkan.

Ona je podijelila zebnju poslaničkog kluba Demokrata povodom potencijalnog učlanjenja Crne Gore u ovoj inicijativi, tražeći od Krivokapića da zvaničnu Podgoricu „spasi“ od Otvorenog Balkana protiv kojeg su se jasno izjasnile njene partijske kolege.

U obrazloženju svojih pitanja Vujović je iznosila redom potencijalne prijetnje po Crnu Goru ukoliko se učlani u Otvoreni Balkan, polažući nade da će Krivokapić uložiti svoj autoritet kako bi se spriječio taj proces.  Da nismo znali da je Vujović poslanica Demokrata, stekli bismo utisak da Krivokapiću postavlja pitanje neko od bivših partijskih kolega iz SDP-a, odnosno SD-a. Način na koji se poslanica Demokrata obraćala šefu diplomatije više je poodsjećao na zamolnicu, a ne na pitanje postavljeno članu nelegitimne, izdajničke Vlade (kako tvrde Demokrate) i pritom bivšem važnom šrafu nekadašnjeg DPS-ovog režima koji je tukao, hapsio i pratio njene partijske drugove.

Pritom, isti taj Krivokapić je sat vremena prije toga u najnovijem izlivu srbofobije izvrijeđao mitropilita Joanikija kojem su Demokrate „privržene do koske“.

Ali Demokrate su očito debelo zagazile u fazu solidarisanja sa onim političkim subjektima koji su ih svojevremeno terorisali dok su „dizali revolucije“ po Crnoj Gori i od kojih sada očekuju ruku spasa kako bi zajednički Crnu Goru spriječili da postane dio Otvorenog Balkana.

Prenosimo djelove zamolnice Tamare Vujović upućene Ranku Krivokapiću:

-Da li dijelite mišljenje premijera Abazovića da o inicijativi Open Balkan nema nijednog argumenta protiv? Da li mislite da li bi pristupanjem ovoj inicijativi Crna Gora udaljila od puta ka ispunjavanju kriterijuma i mjerila ka punopravnom članstvu u EU? Da li je po Vašim dosadašnjim saznanjima o inicijativi ona sačinjena po evropskim standardima i ko upravlja ovim sporazumima i procesima? Kako vidite odnos Open Balkana prema zajedničkom regionalnom tržištu koje proističe iz Berlinskog procesa?

Obrazloženje i razlog za postavljanje ovog pitanja je u tome da su brojne dileme koje ovo pitanje izaziva i u javnosti i među građanima, ali i među samim članovima Vlade. Od formiranja ove Vlade šalju se na sjednicama podijeljene i pomiješane poruke oko Open Balkana. Niko razuman nema ništa protiv regionalne saradnje, ali građani i svi mi pravo da nam se kaže zašto, a zašto ne ovoj regionalnoj inicijativi. Najnovija informacija koju imamo sa Ohridskog samita gdje je gospodin Abazović bio kao gost ukazuje da je jasno da je za pristupanje inicijativi potrebna podrobna analiza i predlaže da se u radnu grupu uključe i Ministartsva finansija, poljoprivrede, kapitalnih investicija, vanjskih i evropskih poslova.

Negdje vidim prema nadležnosti Vašoj da bi trebali da imate, ako ne odlučujuć, onda vrlo važnu riječ u argumentima u ovoj radnoj grupi. Kzalao nam se da se nije čuo nijedan argument protiv i da je to neka vrsta švedskoga stola gdje mi uzimamo one sporazume koji nam odgovaraju, a koji ne nemoramo da potpišemo, tako da nema veta. Ipak naglašavam da mi moramo ratifikovati i uaglšavati posle sve te zakone. Napominjem da Crna Gora već učestvuje u 35 regionalnih inicijativa i da svaka inicijativa mor abiti na jasnim principima ravnopravnosti i uzajamne koristi. Ne sporim i stoji da regionalna saradnja popravlja susjedske odnose, ali da li ima moć da pacifikuje potencijalne sukobe i da relativizuje pitanja međusobnog priznanja koje imaju Srbija i Kosovo. Da li može ekonomija da riješi baš svaka pitanja, ako znamo da Berlinski proces uključuje i nestale osobe i deklaraciju protiv korupcije i dijeljenje podataka o bezbjednosti i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ovdje smo danas ćuli da nije žurba, međutim, na svakoj sjednici Vlade apsolutno se izražava da je to jedna žurba, čak se upućuje i radna grupa da požuri i da da analizu u razumnom roku. Svi smo svjesni da svaka inicijativa mora biti prihvaćena na političkom nivou u Vladi, ali i da se razmotri u Parlamentu.

Potencijalni rizici se odnose na posebne trake za slobodni protok građana i roba koje dolaze iz Open Balkana država. Uspostaviće se putanje gdje neće biti čekiranja, skoro bez fito i veterinarske inspekcije n azajedničkim prelazima i bez dužih procedura. Takođe, važan je rizik povezan sa vladavinom prava, trafikingom drogr i drugih oblika kriminala u regionu bez ovih granica. Nemoguće je takođe kontrolisati ulazak državljana trećih država, uvoz i izvoz robe sa drugih tržišta, razne carinske politike i uvozne dažbine kao i problem sa brojem inspektora.

Ako se odnosi na zajednički vizni režim i veliku političku podršku ovih država zbog benefita za ljude i biznise, četiri slobode mogu da vode do kreiranja neke vrste zajedničkih regionalnih institucija i spoljnih tarifa i to može da bude jedan opravdan razlog za strah od odlaganja proširenja EU i kreiranja nekih vrsta institucija „Balkanske unije“- saopštila je zabrinuto Vujović.

Na kraju, ona je ostala vidno nezadovoljna Krivokapićevim neubjedljivim odgovorima koji nisu odagnali njenu fobiju od Otvorenog Balkana.