Politički marginalac Đukanović nema više šta da ponudi građanima Crne Gore: Kao pokvarena ploča vrti priču o odbrani države i nezavisnosti

Aktuelni i odlazeći predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da će se devetnaestog marta slaviti još jedna pobjeda demokratske, građanske i evropske Crne Gore.

„Ovo će biti najvažnija pobjeda Crne Gore u ovom vremenu. Dvadeset i prvog maja 2006. smo na demokratskom referendumu obnovili crnogorsku nezavisnost. Ova bitka 19. marta nije manje važna od te, izjavio je Đukanović u Danilovgradu na tribini.

Ovaj politički marginalac, šef Demokratske partije socijalista koja se očigledno još nije pomirila sa porazom 2020. godine pokušava da po već oprobanom receptu zadrži svoj imunitet a pod maskom odbrane države od partija pobjednica 30. avgusta. Đukanović u svojoj kampanji primjetno koristi istu retoriku koju je koristio kroz čitav svoj politički vijek i očigledno ne vidi da mu to neće donijeti nikakav novi politički poen, već će samo dodatno ekstremizovati njegovo biračko tijelo, koje je i ovako ekstremizovano.

Nastavljajući svoj govor, Đukanović tvrdi da se što prije mora zaustaviti agonija kroz koju prolazi Crna Gora i da je u poslednje dvije i po godine na udaru bila njena nezavisnost. Đukanović u svom suverenističkom delirijumu ide toliko daleko da tvrdi da su protivnici Crne Gore izborne rezultate 2020 godine shvatili kao otvorena vrata za aneksiju.

“Potrebno je što je moguće brže staviti tačku na agoniju u kojoj se Crna Gora nalazi. Ovo su bile dvije godine ozbiljnog urušavanja tekovina savremene Crne Gore. Nemojte da se zanosimo, na udaru je bila i nezavisnost i članstvo u NATO i evropski put. Protivnici Crne Gore i zagovornici velikodržavnih nacionalizama u regionu su pobjedu na izborima 2020. shvatili kao otvorena vrata za novu aneksiju. Ta aneksija se nije dogodila ne zato što su Crnu Goru branile Krivokapićeva i Abazovića vlada. Suprotno, i jedna i druga su pomagale da do aneksije dođe. Ta aneksija se nije dogodila zato što je Crna Gora imala državno odgovornu opoziciju i što je imala jedan snažno rastući intelektualni građanski pokret”, kazao je Đukanović.

„Sanirati štetu koju su štetočine do sada napravile“

Predsjednik Đukanović je kao prioritet izdvojio saniranje štete koja je napravljenja u svim segmentima, ali i utvrđivanje krivično – pravne odgovornosti za one koji su državu doveli do ovog stanja. Paralelno će se odvijati dinamični razvoj i stabilizacija institucija, sređivanje haosa u zdravstvu, školstvu…

“Najvažniji posao je sanacija ozbiljne štete koju su ove štetočine do sada napravile. Ekonomija je jako posustala. Institucije su postale nefunkcionalne. Javne finansije su urušene. Vitalni sistemi poput sistema zdravstvene zaštite i obrazovanja su na koljenima. Kompromitovan je sistem bezbjednosti… Pravosudni sistem će imati pune ruke posla da ustanovi krivično -pravnu odgovornost za sva kršenja zakona, i za sve zloupotrebe koje su se dogodile tokom ove dvije i po godine. Time će se baviti sudska grana vlasti. Mi se moramo baviti ozbiljnom politikom. Moramo se baviti ozbiljnom stabilizacijom institucija koje su prilično ruinirane. Moramo se baviti što bržom revitalizacijom važnih društvenih sistema, poput zdravstva i školstva da bismo mogli da pružimo građanima Crne Gore kvalitetan servis, i moramo se pozabaviti pitanjem daljeg razvoja”, rekao je Đukanović.

Đukanović je objasnio da pobjeda na predsjedničkim izborima, garantuje pobjedu i na parlamentarnim. On je izdvojio tri prioriteta državne politike koju će voditi odgovorna vlada: sačuvati skladne međuvjerske i međunacionalne odnose među građanima, uspostaviti dinamičan ekonomski razvoj i doći do članstva u EU u njegovom sljedećem predsjedničkom mandatu.

Objasnio je zašto je građanski koncept države važan za njen osptanak.

“Dobri međunacionalni i međuvjerski odnosi nijesu tekovina naše generacije. Radili su i naši preci podosta na tome i ostavili nam taj lijepi temelj u nasljeđe, treba kazati i da smo ga mi odgovorno čuvali u ovom vremenu, i da nam je vrijeme potvrdilo da Crna Gora zapravo jedino može opstati kao građanska država. Da bi Crna Gora bila građanska država, dakle, u središtu njene državne politike moraju biti jake građanske partije i jaka građanska koalicija. Sve dok je bilo tako do 30. avgusta 2020. godine nije bilo onih zlokobnih povika iz Pljevalja, niti je bilo nedoumica u crnogorskom parlamentu je li se u Srebrenici dogodio genocid ili nije. Oni koji sada otvaraju te dileme dobro ih se treba paziti. Ubijeđen sam da svako ko ima tu dilemu taj je sklon da napravi novi genocid”, naglasio je Đukanović.