Politička kriza u Francuskoj se nastavlja: Makron odbio da Ljevici dodijeli mandat za sastav vlade
Ljevica je u Francuskoj zakazala velike ulične proteste za 7. septembar, dan pred zatvaranje Paraolimpjskih igara, što prijeti da izazove pravi haos u Gradu svjetlosti.
To je rezultat upornog odbijanja francuskog predsjednika Emanuela Makrona da kandidatu „Novog nacionalnog fronta“ dodijeli mandatara za sastav vlade, imajući u vidu da su osvojili najveći broj glasova na vanrednim parlamentarnim izborima održanim početkom jula, nakon raspuštanja Nacionalne skupštine od strane predsjednika nezadovoljnog porazom na izborima za Evropski parlament.
Makronova stranka nije pobijedila ni na opštim izborima. Završili su na drugom mjestu, zbog čega im ljevica osporava pravo da i dalje ostanu na vlasti. Makron, s druge strane, smatra da krajnji ljevičari ne mogu da formiraju stabilnu vladu. Demokratski uzusi ipak nalažu da onaj ko je osvojio najviše povjerenja u narodu ima pravo na mandatara i tu sada dolazi do zatezanja na političkoj sceni koje može dovesti do pucanja struna.
Krajnju desnicu sve ovo podsjeća na parlamentarnu krizu tridesetih godina prošlog vijeka. Ljevičari ističu da se radi o „demonstriranju antidemokratske sile“ i najavljuju da će u skupštini podnijeti zahtjev za predsjednikovu smjenu.
Posle serije razgovora sa stranačkim prvacima započetih u petak i završenih u ponedjeljak, od juče je najavljen novi krug konsultacija s ciljem da se pronađe odgovarajuća ličnost koja bi mogla da pomiri najveći deo aktera na domaćoj političkoj sceni. Na ovu reprizu razgovora nisu međutim pozvani oni koji su osvojili najviše glasova, krajnji ljevičari iz tabora Nepotčinjenih, ispred kojih je Lisi Kaste išla u Jelisej u petak i krajnji desničari iz redova Nacionalnog okupljanja, prisutni na prvom razgovoru u ponedjeljak. Socijalisti i ekolozi, koji se nalaze u koaliciji Novog nacionalnog fronta, odbili su da idu na druge konsultacije.
Krajnji ljevičari, kao učesnici na prvom razgovoru, smatraju da je pogodna ličnost za predsjednika vlade isključivo Lisi Kaste koju su, kao pobjednici, predložili za mandatara. Stav predsjednika brani ministar unutrašnjih poslova iz odlazeće vlade Žerald Darmanen ističući da vlada koju bi formirao Novi nacionalni front nema nikakvih izgleda na uspjeh i da bi bila srušena u skupštini. Ljevičari se, s druge strane, pozivaju na primjer dosadašnjeg vladanja Makronovih centrističkih liberala bez apsolutne većine. Francuski ustav omogućuje da se zakoni usvajaju bez glasova poslanika, proklamacijom vlade na osnovu posebnog člana zakona, uz istovremenu mogućnost izglasavanja nepovjerenja vladi. To izjašnjavanje o povjerenju, međutim, u principu propadne, jer različite političke struje odbijaju da glasaju za predlog oponenata.
(Beta)