Politička drama u Njemačkoj: Njemcima se smiješe vanredni parlamentarni izbori
U sijenci američkih izbora, u najmoćnijoj članici Evropske unije odigrava se prava politička drama. Gotovo istovremeno kada je svijet bude konačno saznao ko će vladati Amerikom u naredne četiri godine, biće jasno i da li će vlada Olafa Šolca preživjeti ili će Njemci morati na prijevremene izbore.
Tročlana „semafor” vladajuća koalicija je već duže vrijeme na klimavim nogama zbog sve većih razlika oko pravca ekonomske i budžetske politike za 2025. godinu, koji bi trebalo da iz recesije pokrene njemački privredni motor. Ali odnosi u vladi su se tokom vikenda dodatno poremetili kada je prošlog petka procurila analiza u kojoj je ministar finansija Kristijan Lindner, inače i lider Slobodne demokratske partije (FDP), izložio plan za smanjenje poreza i budžetskih izdvajanja za već usvojene klimatske politike. Ovi predlozi, koji su u skladu sa pristupom izbalansiranog budžeta njegove stranke, oštro su u suprotnosti sa vizijama SPD-a i Zelenih, koalicionih partnera FDP-a koji su više ljevičarski orijentisani.
U intervjuu za televiziju ZDF, Lindner je pokušao da umiri javnost rekavši kako će novonastali problemi biti riješeni, ističući da je to prvenstveno odgovornost njegovih partnera u vlasti. Ali ministar finansija je izbegao da odgovori na pitanje da li namjerava da napusti vladajuću koaliciju ako ne budu podržani njegovi predlozi za ekonomski rast.
Ključno pitanje za opstanak Šolcove vlade jeste kako popuniti rupu od nekoliko milijardi evra u budžetu za iduću godinu. Budući da budžet treba da bude finalizovan do polovine novembra, vlada je pod pritiskom da donosi teške odluke u skladu sa prošlogodišnjim odlukama Ustavnog suda. Savezni ustavni sud je tada odbacio vladin plan da preraspodijeli sredstva namijenjena ublažavanju posledica pandemije kovid 19 na klimatske akcije, što je napravilo manjak u državnoj kasi od 60 milijardi evra.
Od tada SPD, Zeleni i FDP se sve više ponašaju kao rogovi u vreći. To potvrđuje i Holger Šmiding, glavni ekonomista multinacionalne Berenberg banke iz Hamburga, koji za američki En-Bi-Si kaže da je primijetio da se tri koaliciona partnera ponašaju „kao da se spremaju da uskoro vode kampanju jedni protiv drugih”. I prije pojave procurelog dokumenta Šolc je održao sastanak sa liderima industrijskih kompanija bez učešća koalicionih partnera, što je navelo FDP da sazove odvojeni skup bez SPD-a. S druge strane, ministar ekonomije Robert Habek iz Zelene stranke, predložio je plan za stimulisanje poslovnih investicija koji je kritikovao FDP.
Inače, procurjeli dokument na 18 stranica analitičari su odmah uporedili sa sličnim papirom iz 1982. godine tadašnjeg ministra ekonomije Ota Grafa Lambsdorfa (takođe iz redova FDP-a), koji je na kraju srušio vladu koju je predvodio SPD. Tada je to utrlo put da Hrišćansko-demokratske unija (CDU) na vanrednim izborima preuzme vlast, što je dalo vjetar u leđa kancelaru Helmutu Kolu da u narednih 16 godina predvodi Njemačku.
Lindnerova analiza šokirala je Berlin i natjerala kancelara Olafa Šolca da pozove Lindnera na razgovore u nedelju uveče. Od tada u njemačkoj vladi traju krizni sastanci između Šolca, Lindnera i ministra ekonomije Habeka iz redova Zelenih. Posle poslednjeg sastanka, koji će biti održan večeras, biće jasno da li koalicija može da preživi. Ako politički partneri ne budu potpisali zajednički plan vladinog savjeta to će biti znak da svaka od tri stranke kreće svojim putem.
U svakom slučaju, ako Kristijan Lindner ne odustane od svojih predloga, prijeti raspad vladajuće koalicije i raspisivanje vanrednih izbora, najvjerovatnije za proljeće 2025. godine. Kao drugi mogući scenario se spominje izlazak FDP-a iz vladajuće koalicije, pri čemu bi SPD i Zeleni pokušali da zajednički vode manjinsku vladu.
„Sve u svemu, mislimo da rizik od kolapsa njemačke vlade nikada nije bio veći nego što je trenutno”, poručio je Karsten Brzeski, globalni šef makrosektora u konsultanskoj kući ING.
Vanredni izbori na koje je Njemačka do sada izlazila svega tri puta: 1972, 1983. i 2005 godine još nisu najizgledniji scenario. Ne samo zbog njemačkog Ustava, koji nalaže da vanredne izbore može raspisati samo predsjednik države ako kancelar izgubi povjerenje u parlamentu. Najnovije ankete pokazuju da bi FDP izlaskom iz vlade rizikovao da postane vanparlamentarna stranka. Na izborima bi mogao da računa na samo tri odsto podrške, što je ispod cenzusa od pet procenata. Socijaldemokrate i Zeleni, kojima pada rejting, takođe bi pretrpjeli gubitak glasova na prijevremenim izborima, na kojima bi najveći uspjeh ostvarile CDU, ali i Alternativa za Njemačku.
(Politika)