Poistovjetili državu sa kriminalnim klanom: Šta otkrivaju SKY prepiske između Petra Lazovića i Radoja Zvicera

Novi uvidi iz komunikacije preko aplikacije SKY ECC između Petra Lazovića, tadašnjeg službenika ANB-a, i Radoja Zvicera, vođe kavačkog kriminalnog klana, razotkrivaju duboko kompromitovan odnos između pojedinih pripadnika državnog aparata Crne Gore i organizovanog kriminala. Najintrigantniji segment tih poruka nije samo bliskost službenika sa šefom kriminalnog klana, već retorika i simbolika koje koriste – poistovjećivanje Crne Gore sa jednim klanom.

“On je klan Crna Gora”

U jednoj od zabilježenih poruka, Petar Lazović poručuje Zviceru:

„Ja sam nekima objašnjavao – nije on klan kavački, on je klan Crna Gora, on je teški Crnogorac, a ovi drugi su klan saradnici tuđe zemlje.“

Ova izjava predstavlja ozbiljan indikator dubine zarobljenosti institucija. Nije u pitanju samo deklarativna podrška, već svjesna politička i identitetska instrumentalizacija kriminalne strukture. Kavački klan, prema ovoj logici, ne djeluje samo kao kriminalna grupa – on se projektuje kao „nacionalni projekat“, „patriotski klan“, dok se suprotni klan – škaljarski ili neki treći – predstavlja kao produžena ruka strane sile.

Kriminal kao ideološki okvir

Takva retorika podsjeća na strategiju u kojoj se organizovani kriminal legitimiše kroz nacionalistički diskurs. Terminologija poput „teški Crnogorac“ i „klan Crna Gora“ sugeriše da je u pozadini kriminalne djelatnosti prisutna svjesna težnja da se ona predstavi kao autentična, domaća snaga, u suprotnosti sa „tuđinskim uticajem“. U stvarnosti, riječ je o brutalnoj kriminalnoj mreži sa međunarodnim vezama i milijardama u prometu droge, oružja i pranja novca.

Šta govore poruke?

SKY poruke između Lazovića i Zvicera pokazuju sljedeće:

• Operativna saradnja: Državni službenici ne samo da su pomagali klanu, već su učestvovali u njegovim operacijama, uključujući lociranje i praćenje suparnika.
• Simboličko poistovjećivanje: Klan se vidi kao „državni“, dok se protivnici nazivaju „izdajnicima“ ili „tuđim ljudima“.
• Zamjena narativa: Kriminalne strukture se prikazuju kao čuvari državnosti, a legitimne institucije koje ih gone (tužilaštvo, međunarodni partneri) označavaju se kao prijetnja.

Političke i bezbjednosne implikacije

Ovakva percepcija, kada se usadi među ljudima iz bezbjednosnih struktura, ima dugoročne posljedice:

1. Zarobljena država: Ako se klan identificuje sa državom, svaka istraga protiv njega može se tumačiti kao „napad na državu“.
2. Ugrožavanje pravne države: Borba protiv organizovanog kriminala se delegitimiše kroz „patriotski diskurs“.
3. Podjele u društvu: Stvara se lažni ideološki sukob „naših i njihovih“, gdje kriminalci postaju „naši ljudi“, a tužioci i novinari „tuđi agenti“.

Poistovjećivanje Crne Gore sa kavačkim klanom u privatnoj komunikaciji jednog operativca tajne službe i jednog od najopasnijih kriminalaca na Balkanu razotkriva suštinu zarobljenosti institucija. Više se ne radi o pojedinačnoj korupciji ili „curenju informacija“, već o dubokoj, sistemskoj spregi između državne moći i kriminala. Takav narativ mora se ogoliti do kraja, jer u suprotnom postoji realna opasnost da mafija postane nova državna ideologija.

Borba protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori neće biti uspješna dok se ne raskrinka i ideološka matrica koja ga štiti – uključujući i mitove o „nacionalnim klanovima“ i „patriotskom kriminalu“. Klan nije država. A država koja to dozvoli – prestaje biti država.