Pogled američke geopolitike na Jasenovac: Crna Gora pogodila u živac Hrvatsku

Piše: Nebojša Popović

Oko toga koliko su tačno hiljada, a možda čak i stotina hiljada Srba, Jevreja i Roma u drugom svjetskom ratu pobile ustaše – hrvatski fašisti – u koncentracionom logoru Jasenovac – problem je koji u Hrvatskoj nikada nije razriješen. Nekada se mislio da će ovo pitanje moći da se riješi neostrašćenim istraživanjem, ali se sada zna da je Hrvatskoj to teško da prihvati.

Tako ukratko vodeći američki geopolitičar Robert Kaplan opisuje stanje u Hrvatskoj u svojoj knjizi o geopolitici Jadrana. Američki intelektualac je takođe rezigniran i što nakon trideset godina od kada je poslednji put posjetio tu zemlju, Hrvatska i dalje nije u stanju da iskorači iz traume rata devedesetih na čemu se dominantno gradi hrvatski nacionalni identitet.

„U izvjesnim ključnim pogledima Hrvatska se ne mijenja: ostaje zarobljena u problemima koji se tiču nacionalnog identiteta i krivice zbog rata, što crpe političku energiju i ometa društveni i ekonomski razvoj“ – ističe Kaplan.

Vjerovatno se ovoj analizi i ne bi pridavala prevelika pažnja da ista ne dolazi iz pera jednog od ključnih geostrateških mislilaca iz srca imperije. Zapad o Balkanu zna mnogo, a ako je za utjehu ni Crna Gora nije bolje prošla.

Dok Hrvatska važi za poslednju zapadnoevropsku katoličku zemlju, kako se kreće ka Istoku sve dok ne stignete do Filipina – istorijski, „katolički ratnički narod na granici prema neprijateljima muslimanima i pravoslavcima“, Kaplan Crnu Goru opisuje kao rastrzanu „zemlju na staklenim nogama“ u kojoj je etnička politika koju je zatekao u Hrvatskoj pogoršana i na koncu zamijenjena „otvorenim kriminalom“.

Da je Milo Đukanović čitao ovu analizu američkog geopolitičara koja je pisana neposredno uoči promjena u Crnoj Gori, mogao je pouzdano predvidjeti da je njegovom režimu doslovce odzvonilo.

Crna Gora ubola Hrvatsku u živac

Elem, Hrvatska u očima američke geopolitike, iako članica EU i NATO nije uspjela da pobjegne sa Balkana, niti je pak iole zakoračila ka toliko željenom srednjeevropskom identitetu. Zato uopšte i ne čudi što je crnogorski parlament usvajanje rezolucije o Jasenovcu nehotice pogodio neuralgičnu tačku Hrvatske.

Naime, mjesecima nakon usvajanja pomenute rezolucije u vodećim hrvatskim medijima ne jenjava kampanja protiv crnogorskih vlasti. Trojica visokih funkcionera Crne Gore proglašena su personama non grata, ali čini se da čak ni to nije dovoljno, pa se sada spekuliše da se Hrvatska protivi predlogu Austrije da Crna Gora dobije 45 miliona evra za osnivanje koledža za bezbjednost i odbranu Zapadnog Balkana, plus dodatnih šest miliona od Evropskog instrumenta mirovne pomoći.

Takođe, spekuliše se i o proširivanju liste nepoželjnih osoba za crnogorske političare, dok „Večernji list“ donosi tekst sa neobičnim naslovom – „I crnogorski premijer Milojko Spajić treba biti „persona non grata“, u kome se sugeriše da na vanrednim izborima u Podgorici ne treba glasati PES.

(Žurnal)