Podrška Izraelu stvara razdor u američkoj administraciji

Među američkim zvaničnicima raste neslaganje oko stava Bajdenove administracije o ratu Izraela i Hamasa.

“SAD ne govori Izraelu šta da radi”, izjavila je potpredsjednica Kamala Haris, dok raste rasprava o stavu Vašingtona o ratu u Gazi.

Govoreći u intervjuu za CBS u nedjelju, Haris je naglasila da Sjedinjene Američke Države samo daju savjete, opremu i diplomatsku podršku Izraelu. Američke trupe neće biti poslate u Izrael ili Gazu, dodala je.

Američka politika u vezi sa sukobom došla je u fokus nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao da je rat njegove zemlje sa Hamasom ušao u “drugu fazu”.

“Teroristička organizacija Hamas poklala je stotine mladih ljudi na koncertu. Izrael se, bez ikakve sumnje, ima pravo braniti”, rekla je Haris novinaru CBS-a Bilu Vitakeru.

“S obzirom na to, vrlo je važno da se ne izjednačava Hamas i Palestinaci. Palestinci zaslužuju jednake mjere sigurnosti i zaštite, samoodređenja i dostojanstva, a mi smo bili vrlo jasni da se pravila ratovanja moraju poštovati i da humanitarna pomoć mora pristizati”, rekla je.

Upitana bi li rat mogao uvući američke trupe u borbu, Haris je odgovorila: “Nemamo apsolutno nikakvu namjeru niti imamo ikakve planove slati borbene trupe u Izrael ili Gazu, tačka.”

Milo za drago

Haris je takođe primijetila da, iako SAD želi osigurati da sukob ne eskalira, to nije bilo lako.

Njeni su komentari uslijedili nakon što su SAD prošle sedmice napale objekte u Siriji povezane sa Iranom, poslije niza napada na američke snage u Iraku i Siriji.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je da udari u Siriji nisu povezani s ratom Izraela i Hamasa, uprkos tvrdnjama da su napadi uslijedili zbog stava Vašingtona o ratu Izraela i Gaze.

Američki predsjednik Džo Bajden takođe je rekao novinarima da odgovor Vašingtona nema “nikakve veze” sa Izraelom.

Ipak, Haris je takođe kazala da je predsjednik Bajden upozorio Iran da ne stvara širi sukob.

Diplomatsko neslaganje

Komentari potpredsjednice Haris u skladu su sa stavom Bijele kuće. Ali unutar diplomatskih hodnika Vašingtona postoje znakovi trvenja.

Demokrate koje traže prekid vatre frustrirani su zbog Bidenove kontinuirane postojane podrške Izraelu usred njegove blokade i bombardovanja Gaze.

Američke diplomate navodno pripremaju “depešu protivljenja”. Dokument, koji kritizira politiku Vašingtona, ići će čelnicima Stejt Departmenta.

“Unutar države na svim nivoima zapravo se sprema pobuna”, rekao je jedan zvaničnik Stejt Departmenta za Huffington Post.

Prošle sedmice dužnosnik State Departmenta Džoš Pol podnio je ostavku, navodeći kao razlog stav Bajdenove administracije o ratu Izraela i Hamasa.

“Hamasov napad na Izrael nije bio samo monstruoznost; bila je to monstruoznost nad monstruoznostima… Ali cijelom dubinom svoje duše vjerujem da će odgovor koji Izrael preduzima, a sa njim i američka podrška tom odgovoru i statusu quo okupacije, samo dovesti do još veće i dublje patnje i za izraelski i za palestinski narod, i to nije u dugoročnom američkom interesu,” napisao je Pol u postu na Linkedinu.

‘Dehumanizirajuće’

Neklasifikovana diplomatska depeša od 24. oktobra o kojoj izvještava VICE News otkriva da je američka Kancelarija za palestinska pitanja u Jerusalemu upozorila Bijelu kuću na strašnu situaciju s kojom se suočavaju Palestinci u Gazi i pozvao Vašington da preduzme akciju.

Međutim, dva dana kasnije, predsjednik Bajden bacio je sumnju na broj ubijenih u Gazi, rekavši da “nema povjerenja u brojku koju Palestinci koriste”.

To je pomoglo potaknuti daljnje neslaganje u vezi s američkim humanitarnim odgovorom.

Jara Asi, palestinsko-američka stručnjakinja za javno zdravstvo na Univerzitetu Centralne Floride, predsjednikove je izjave nazvala “užasnim”.

“Osporavanje tih brojki je zapravo samo svrstavanje uz Izrael u vezi ovoga, na još jedan način koji dehumanizira Palestince”, rekla je Asi za Al Džaziru.

Američki senator Brajan Šac rekao je da je “duboko zabrinut” nakon gotovo potpunog prekida komunikacija u petak.

“Već postoji teška humanitarna situacija, uključujući opasnu blizinu vojnih operacija za civile i nedovoljne količine hrane, vode, ljekova i goriva”, rekao je na platformi „X“.

Znakovi odgovora

Postoje znakovi da Bajdenova administracija možda počinje odgovarati na kritike.

Prema izvještaju Washington Posta, Vašington je izvršio pritisak na izraelsku vladu da ponovno uključi komunikacijske kanale.

U nedjelju je Bijela kuća rekla da je Bajden pozvao na “ubrzanje” dolaska humanitarne pomoći u Gazu u telefonskim razgovorima s čelnicima Izraela i Egipta.

Američki čelnik ponovio je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu: “Izrael ima svako pravo da brani svoje građane od terorizma i odgovornost da to učini na način koji je u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom koje daje prioritet zaštiti civila.”

U svom razgovoru sa egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom Al-Sisijem, Bajden se složio da će se obavezati “raditi zajedno” u zaštiti života civila i “osigurati” da Palestinci u Gazi ne budu raseljeni u Egipat ili bilo koju drugu zemlju, saopćila je Bijela kuća.

Humanitarna pomoć dospjela je u Gazu preko prelaza Rafah kojim upravlja Egipat, jedinog prelaza koji nije pod kontrolom Izraela.

Međutim, UN i druge agencije upozorile su da je trenutni protok pomoći za 2,3 miliona ljudi u Gazi još uvijek samo “kap u moru”.

 

(Al Jazeera)