Plaže „prihranjuju“, obalu i more uništavaju
I ove godine su na početku kupališne sezone, brojni zakupci plaža u Boki nasuli opet hiljade kubika pijeska iz Morače ili lokalnih kamenoloma na plaže koje im je Morsko dobro dalo u zakup.
Kiperi i bageri radili su najčešće noću ili u ranim jutarnjim satima, tokom kišnih dana kojih je proteklih mjeseci bilo napretek, te tokom praznika kada nema dežurnih lokalnih i državnih inspekcija.
To je rezime toga kako se država odnosi prema svom najvećem prirodnom i ekonomskom dobru, moru i morskoj obali, koji su posljednjih godina sve češće žrtva “razvojnih planova” elitnog i prekomjernog nautičkog turizma, odnosno pohlepe zakupaca i korisnika kupališta da nasipajući more, dodaju još koji kvadrat džavne, ali i teritorije za “ekonomsku valorizaciju” u obliku postavljanja novog plažnog mobilijara koji se sve skuplje iznajmljuje.
Sve navedeno proizilazi iz odgovora koje su “Vijesti” nakon skoro mjesec čekanja, dobile od EPA na pitanje o odnosu i stavovima te Agencija koja je, makar na papiru, prva linija odbrane prirode od gramzivosti i nepromišljenosti čovjeka, oko predsezonskog “prihranjivanja plaža” i zatrpavanja mora.
JP Morsko dobro kojem su upućen ista pitanja o brutalnom nasipanju mora od strane njihovih zakupaca kupališta, već duže vrijeme odbija da odgovara na pitanja “Vijesti”, pa je i ovog puta izoastala mogućnost da šira javnost bude upoznata sa odnosom te državne firme prema dugogodišnjjem problemu koji u Boki Kotorskoj već odavno poprima obilježja i dimenzije pravog ekocida.
Prethodnih godina iz Morskog dobra su tvrdili da njihovi zakupci prije takvih zahvata, moraju obezbijediti formalnu saglasnost EPA, ali nikada nisu raskinuli ugovore o zakupu ni sa jednim svojim korisnikom koji je pribjegavao takvoj neuatorizovanoj praksi. I samo Morsko dobro je ranije sprovodilo predsezonska nasipanja plaža u Boki koje nisu bile date u zakup, za šta je prošle godine ta firma izdvojila 50.000 eura. Tolika suma je za istu namjenu bila predviđena i u planu korišćenja sredstava Morskog dobra za 2023. ali je ukinuta jednom od čak tri izmjene koje je taj dokument u međuvremenu pretrpio zbog potrebe Morskog dobra da obezbijedi što više novca za kupovinu brodova za trajektnu liniju Kamenari-Lepetane.
Svim mještanima i ljudima “od mora” koji znaju šta ova u većem dijelu civilizovanog svijeta neprihvatljiva praksa, znači za uništavanje morskog priobalnog ekosistema, ostalo je samo da po ko zna koji put negoduju po društvenim mrežama, a naučnicima jedine crnogorske institucije koja se sistematski bavi morem i najviše zna o njegovom živom svijetu – kotorskog Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, da samo razočarano vrte glavama i čude se.
Iz EPA su “Vijestima” indirektno potvrdili da ta Agencija ove godine nije izdala nijednu saglasnost za nasipanje plaža u Boki, ali razlog za to nije bio njen zaštitnički odnos prema prirodi, već tumačenje MEPU, da takvi zahvati uopšte ne podliježu zakonskoj obavezi izrade studija uticaja na životnu sredinu.
“Agencija je od JP Morsko dobro upoznata sa potrebom prihranjivanja kupališta na području Boke Kotorske, iz razloga što dio pijeska u toku zimskih mjeseci odnosi voda i na taj način se gubi i dio teritorije Crne Gore. Kako ne bi izašla iz domena svojih nadležnosti, a u cilju rješavanja navedene situacije, Agencija se obratila nadležnom Ministarstvu za tumačenje u vezi sa tim da li odredba sa liste II, Uredba o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu, tačka “Aktivnosti u morskoj sredini koje mogu imati uticaja na morski ekosistem, priobalni radovi za suzbijanje erozije i radovi na morskom priobalju kojima se, kroz izgradnju, mijenja izgled obale (nasipi, pristanišna mola, lučki nasipi i drugi odbrambeni objekti, isključujući aktivnosti na održavanju i rekonstrukciji takvih objekata)”, odnose na aktivnosti prihranjivanja plaža. MEPU nam je ukazalo da su Zakonom o procjeni uticaja, utvrđeni nadležni organi za sprovođenje postupka procjene uticaja na životnu sredinu, pri čemu je na centralnom nivou za to nadležna Agencija, dok su na lokalnom nivou nadležni organi lokalne uprave za zaštitu životne sredine. Dalje je u odgovoru istaknuto da se u konkretnoj situaciji radi o projektu koji se nalazi na listi II od 2007. godine i da ne predstavlja novu aktivnost u kontekstu sprovođenja postupka procjene uticaja na životnu sredinu, tako da je i u ovom slučaju potrebno pristupiti analogno dosadašnjoj praksi za iste ili slične projekte”, rečeno je “Vijestima” u EPA.
Zbog toga što EPA i MEPU smatraju da hiljade kubika pijeska kojima se svake godine “prihranjuje” obala Boke i na taj način formiraju vještačke plaže na mjestima gdje nikada nisu postojale, ili se do neprepoznatljivosti, na račun mora šire neke od rijetkih prirodnih bokeških šljunkovitih plaža, ne spada u domen akltivnosti koje ugrošavaju prirodu do mjere da bi za njih trebalo da se rade studije i daje formalna saglasnost, zakupci plaža bukvalno divljaju.
Na pitanje zašto EPA ako već nije davala formalne saglanosti za nasipanje, nije makar javno reagovala da spriječi ili umanji ovako ekološki štetno ponašanje zakupaca i JP Morsko dobro kao upravljača, iz EPA su odgovorili da to nije u njihovoj nadležnosti.
“Takođe, Agencija nema mehanizam kontrole već je on u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove i opštinske Komunalne inspekcije na čijoj teritoriji se nalaze kupališta”, poručili su iz EPA.
Na pitanje čemu EPA uopšte služi kada godinama ćuti ili odobrava tako štetnu praksu za životnu sredinu, posebno imajući u vidu mišljenje stručnjaka iz Instituta za biologiju mora iz Kotora, (IBMK) a koji su izričito protiv nasipanja mora, širenja postojećih ili formiranja novih pješčanih i šljunkovitih plaža u Boki tamo gdje one nikada prije nisu postojale ili makar ne u tolikom obimu kakve su danas, iz EPA su odgovorili da oni ništa ne kriju ni ne prećutkuju.
“Daleko od toga da želimo da išta sakrijemo, prećutimo, ili guramo pod tepih, ali da postoji mišljenje Instituta, gdje navodite da su oni izričito protiv navedenih pojava, prvi put smo saznali od Vas. Institut nam se nikada nije obraćao tim povodom, niti je do sada tražio mišljenje Agencije za slučaj nasipanja mora, širenja postojećih ili formiranja novih pješčanih i šljunkovitih plaža u Boki”, tvrde iz EPA, ističući da je Agencija vrlo transparenta i da EPA “i pored toga što oskudijeva u kadrovskim kapacitetima, koristi sve svoje mehanizme u skladu sa Zakonom da spriječi i zaštiti prirodu u Crnoj Gori”.
Navode da se trenutno u Agenciji vodi 29 predmeta procjene štete u životnoj sredini i da su s tim u vezi, predali nadležnima i veliki broj krivičnih prijava. Naglašavaju da je u prethodnom periodu, 2015-2020. godine, u EPA vođeno samo dva predmeta procjene štete u životnoj sredini.
“To dokazuje da nijesmo institucija koja “ćuti ili odobrava ovako štetnu praksu”, poručuju iz EPA.
Ni kamen da se ne baci u more
Iz Instituta za biologiju mora godinama upozorava da geomorfologija Boke ne predviđa nasipanje obale hiljadama kubika pijeska radi “sezonskog prihranjivanja” plaža, te da su promjene koje nastaju u priobalnom dijelu izuzetno štetne za biljni i životinjski svijet ovog područja.
“Svake godine na plaže se dosipaju hiljade kubika pjeska i šljunka, a obala Boke je takva da je prirodno da budu sačuvane kamenite obale i ponte”, upozorava dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora.
“Tradicionalni oblici su nešto što treba sačuvati i što ima svoju ljepotu, kao što su ponte, kamenite plaže…U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima “Ne bacaj kamen u more!””, kazao je lani lokalnim medijima Joksimović.
Naglašava da su nasipanjem plaža ugroženi važni prirodni procesi koji se odvijaju u priobalnom dijelu.
“Šta se dešava kada se nešto zatrpa? U tom litoralnom dijelu, u zoni morskih talasa, postoji život i određeni organizmi, a nakon dužeg vremena razvijaju se i sesilni organizmi koji se ne mogu pomjerati. Kada izručite pjesak na njih, određene vrste će pobjeći, ali određene neće moći i taj nasuti dio postaje biološki mrtav. Ako ostavite kamenu pontu, na njoj će organizmi naći stanište. Postoji elaborat i više studija koje se bave ovim problemom, a njihovo usaglašavanje i ponašanje u skladu sa tim, moglo bi predstavljati sistemsko rješenje. Ovo je biološki stav, a svako ima svoje interese, ali bi trebalo zajedno da sjednemo. Institut izdaje stručno mišljenje i ono je preporuka, ali ne i obaveza zakupaca ili investitora. Do sada nam se još nije obratio nijedan zakupac plaža za mišljenje”, kazao je Joksimović.