PKCG: Transformacija Zapadnog Balkana kroz realociranje proizvodnih kapaciteta bliže kupcima (nearshoring) i dekarbonizaciju
U okviru konferencije „Niršoring kroz dekarbonizaciju na Zapadnom Balkanu: Osvrt privatnog sektora na izazove i mogućnosti“ održanoj 12. septembra u Budvi, kao rezultat saradnje šest nacionalnih privrednih komora Zapadnog Balkana i Komorskog investicionog foruma ZB6 (WB6 CIF) u okviru projekta Komorsko partnerstvo Zapadni Balkan, predstavljena je najnovija regionalna studija o niršoringu i dekarbonizaciji, sprovedena u saradnji sa Bečkim institutom za međunarodne ekonomske studije. Konferenciju je u ime Privredne komore Crne Gore otvorio Balša Ćulafić, koordinator za saradnju sa međunarodnim komorskim asocijacijama.
“Pandemija COVID-19 i nedavne geopolitičke tenzije uticale su na globalne lance snabdijevanja. To je dovelo do očekivanja da bi njemačke kompanije mogle premjestiti svoje proizvodne pogone bliže domaćim tržištima, trend poznat kao „nearshoring“. Ova studija ispituje da li se ovaj trend dogodio na Zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) od posljednje ankete 2021. godine i kako se može povezati s trenutnim naporima dekarbonizacije, tj. smanjenja emisije CO2”, saopštili su iz Privredne komore Crne Gore.
Kako su istakli, studija odgovara na pitanja kako se mogu sinergijski iskoristiti trendovi niršoringa i napori na dekarbonizaciji, kakav uticaj oni imaju na lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu i kako mogu podstaći saradnju sa inostranim kompanija u regiji.
“Rezultati studije temelje se na anketama koja je sprovedena sa 65 stranih kompanija na Zapadnom Balkanu, 382 lokalne kompanije, te intervjuima sa 12 njemačkih investitora, i jednim potencijalnim, te jednom lokalnom kompanijom i tri stručnjaka.Ključne preporuke iz studije za investitote odnose se na saradnju sa lokalnim dobavljačima koji napreduju u dekarbonizaciji kako bi se ispunili ciljevi održivosti, povećanje investicija u firme koje se dekarbonizuju radi optimizacije lanaca snabdijevanja i valorizacija stručnog kadra, dijeljenje tehničke ekspertize kako bi se pomoglo lokalnim kompanijama da zadovolje globalne proizvodne standarde i unaprijede zajedničke napore na dekarbonizaciji”, naveli su oni.
Za dobavljače, kako kažu, na Zapadnom Balkanu neke od ključnih preporuka su: ulaganje u zelene tehnologije kako bi smanjili emisije i postali privlačniji stranim investitorima, dobijanje potrebnih sertifikata za ispunjavanje međunarodnih standarda i integraciju u globalne lance snabdijevanja, te traženje finansijske i tehničke podrške za dekarbonizaciju i poboljšanje konkurentnosti.
“Preporuke za donosioce odluka bi bile da se obezbijede finansijski podsticaji i tehnička podrška kako bi se lokalnim kompanijama pomoglo da se dekarbonizuju i zadovolje međunarodne standarde, zatim da se unaprijedi upravljanje, institucije i infrastruktura kako bi se privuklo više investicija, kao i ulaganje u obnovljive izvore energije kako bi se uskladili sa globalnim trendovima održivosti”, zaključuje se u saopštenju.