PKCG: Nezavisne i efikasne institucije ključne za sprečavanje ograničavanja konkurencije

0

Odbor udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore izabrao je svog novog predsjednika Darka Krivokapića, elektroinženjera sa dugogodišnjim radnim iskustvom u Elektroprivredi Crne Gore i izvršnom rukovodiocu Direkcije za upravljanje energijom u toj kompaniji.

Podsjetimo, Krivokapić je i zamjenik predsjednika Skupštine Privredne komore Crne Gore.

Sjednica, koju je vodio zamjenik predsjednika Odbora Nikola Kovačević održana je u proširenom sastavu, i na njoj su učestvovali i predstavnici sektora telekomunikacija. Takođe, sjednica je bila tematskog karaktera, posvećena politici zaštite konkurencije u sektorima energetike i telekomunikacija i održana je kao jedna od aktivnosti na IPA projektu koje se odnosi na zaštitu konkurencije.

U radu su pored privrednika, učestvovali Nebojša Jovović, direktor Agencije za zaštitu konkurencije, Zorana Sekulić, v.d. generalne direktorice u Ministarstvu energetike i rudarstva, i Andrej Plahutnik, vođa tima koji se bavi projektom zaštite konkurencije u Crnoj Gori.

Predsjedavajući Nikola Kovačević kazao je da sjednica predstavlja četvrti u nizu događaj na ovu temu koji je organizovan u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

„Budući da politika konkurencije i pravo na konkurenciju imaju poseban značaj za ekonomiju i društvo, te da su neophodni za normalno funkcionisanje posebno u energetskom i sektoru telekomunikacija, organizovali smo sjednicu na ovu temu. Izraziti razvoj na području telekomunikacija i obaveza povezivanja sa klimatskim promjenama na području energetike predstavljaju samo neke od izazova koji se odnose na povredu konkurencije, posebno zloupotreba dominantnog položaja i državne pomoći“, rekao je Kovačević, ističući važnost teme i u kontekstu završavanja pregovora o pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Nebojša Jovović, direktor Agencije za zaštitu konkurencije istakao je da Privredna komora predstavlja najbolje mjesto za razgovor na teme zaštite konkurencije i državne pomoći.

„Ovo je sjajna prilika za privredu da čuje jako kompleksne stvari kada je u pitanju zaštita konkurencije. Na osnovu pitanja koja su se čula na prethodnim skupovima, jasno je da je potrebno jačati svijest o zaštiti konkurencije i unaprijediti razumijevanje pravila koja uređuju ovu oblast. Neophodno je govoriti o zloupotrebi dominantnog položaja, restriktivnim i zabranjenim sporazumima, kontrola koncentracije, odnosno spajanja i pripajanja privrednih subjekata i drugo“, rekao je Jovović, dodajući da se najveći izazovi za zatvaranje Poglavlja 8 sa EU odnose na kompanije kojima je dodijeljena državna pomoć.

U fokusu izlaganja Andreja Plahutnika, vođe tima koji se bavi projektom zaštite konkurencije u Crnoj Gori bila je efikasna konkurencija, kao i posebni izazovi u oblasti energetike i telekomunikacija, s akcentom na ključne aspekte prilagođavanja crnogorskog zakonodavstva evropskim standardima.

On je istakao značaj zakonodavnog usklađivanja sa EU Acquis u oblasti politike konkurencije, napominjući da je Crna Gora uspješno završila ovaj proces.

„Crna Gora je završila zakonodavno usklađivanje sa EU Acquis obuhvaćenim poglavljem Politika konkurencije, a u zemlji su izgrađeni adekvatni administrativni i pravosudni kapaciteti za antimonopolsku kontrolu spajanja i kontrolu državne pomoći“, istakao je Plahutnik.

Posebno je ukazao na značaj jedinstvene kontaktne tačke u oblasti zaštite konkurencije, koja je, kako navodi, izuzetno korisna, naročito za buduće preduzetnike.

„Radimo na tome da ova jedinstvena kontaktna tačka postane operativna do kraja ove godine. Da bi se to postiglo, neophodno je ispuniti određena završna mjerila, ne samo u oblasti konkurencije, već i u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore prema direktivi o uslugama Evropske unije“, kazao je on. Dodao je da su završna mjerila vrlo jasna, ali da njihovo ispunjavanje nije nimalo lako, te da oni moraju biti realizovani uz širi politički konsenzus i opsežan rad.

Kako navodi, ovi kriterijumi su duboko povezani sa poglavljima 23 i 24, koji se tiču vladavine prava. Evropska unija je jasno prepoznala važnost rada Agencije za zaštitu konkurencije koja obavlja neke od ključnih zadataka.

Prema njegovim riječima, ozbiljan problem leži u tome što agencije za zaštitu konkurencije u svim državama članicama EU, pa čak i u nekim zemljama kandidatima, imaju nadležnost za izricanje sankcija, što trenutno nije slučaj u Crnoj Gori. Agencija za zaštitu konkurencije će se, smatra on, suočiti s ozbiljnim problemima prilikom pregleda od strane EU ukoliko ne dobije nadležnost za izricanje sankcija.

„EU traži objašnjenje zašto, uprkos velikom naporu, ova nadležnost nije dodijeljena. Prije svega, moraće se promijeniti politika sankcionisanja, ne samo da Agencija dobija ovlašćenje za izricanje sankcija, već i da kazne ne budu od 1% do 10%, već od 0% do 10%. Kada imate minimalnu kaznu od 1%, ne postoji prostor za oslobađanje od sankcija, u pojedinim situacijama, kada one nijesu neophodne, što je veoma važno“, naveo je Plahutnik.

Evidencija sprovođenja antimonopolske kontrole takođe je bila tema njegovog izlaganja. Prema njegovim riječima, Crna Gora ima zadovoljavajuću evidenciju sprovođenja u ovoj oblasti, uključujući efektivno i efikasno administrativno i sudsko praćenje otkrivenih nepravilnosti, kao i uvođenje sankcija tamo gdje je to potrebno.

Kada su u pitanju izaazovi koje donosi preuzimanje evropskih standarda, kao što su identifikacija stanja, screening, i definisanje pregovaračkih pozicija, naglasio je važnost transparentnosti i dosljednosti u ovim procesima kako bi se obezbijedila fer konkurencija na tržištu.

Prema njegovim riječima, filozofija politike i prava konkurencije imaju za cilj zaštitu potrošača i osiguranje fer uslova za sve učesnike na tržištu.

„Politika konkurencije ne štiti samo potrošače, već i konkurenciju kao kategoriju, osiguravajući da svi učesnici imaju iste uslove nastupanja na tržištu“, rekao je on.

Poseban fokus prezentacije bio je na sektoru energetike. Plahutnik je naglasio važnost energetske efikasnosti i održivosti, ističući kako je energetski sektor ključan za ekonomsku stabilnost i održivi razvoj.

„Energetski sektor igra ključnu ulogu u osiguravanju ekonomske stabilnosti i održivog razvoja. Moramo unaprijediti regulatorni okvir kako bismo podržali ulaganja u obnovljive izvore energije“, istakao je Plahutnik.

On je takođe ukazao na potrebu za modernizacijom energetskih mreža kako bi se poboljšala njihova pouzdanost i efikasnost. U tom kontekstu, Plahutnik je istakao važnost usklađivanja sa EU standardima i direktivama koje promovišu energetsku tranziciju i smanjenje emisija štetnih gasova.

Na kraju, apostrofirao je značaj efikasnih i nezavisnih institucija u sprečavanju ograničavanja konkurencije.

„Država mora obezbijediti dobar zakonodavni okvir i eliminisati ulazne barijere kako bi se omogućila fer i efikasna konkurencija. Nezavisne i efikasne institucije su ključne za sprečavanje ograničavanja konkurencije“, zaključio je Plahutnik.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.