Izmjene zakona o državljanstvu važno je pitanje u Crnoj Gori. Sam premijer Milojko Spajić nedavno je najavio da mora doći do promjena Ustava ako želimo da dođe do promjena zakona. Ovo je bila tema Jutra Prve televizije a o tome su govorili potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kao i advokat Mitar Šušić.
Nikola Camaj navodi da se o tom zakonu više priča nego što se radi.
„U svakom slučaju, zakon se mora mijenjati. Mi svi imamo bliske ljude koji žive vani koji su izgubili državljanstvo time što su stekli državljanstvo neke druge države iako su oni služili vojni rok ovoj državi. Nisu uspjeli da budu upisani u knjigu državljana. Koji će biti tempo rada, hoće li se morati mijenjati Ustav vidjećemo, ali neke olakšice se mogu i bez nekih drastičnih promjena dešavati. Za promjenu Ustava je potrebno 2/3 u Parlamentu ali moramo tražiti mehanizme da našim ljudima koji žive vani, da se da državljanstvo. Ti ljudi imaju svoju đedovinu ovdje a bez državljanstva je ne mogu pravno naslijediti“, kazao je Camaj.
Šušić se prisjeća ekonomskog državljanstva i tvrdi da je to bilo vezano za lica sumnjivih imovina i sumnjivog porijekla kapitala.
„Ne sumnjam da su neki do državljanstva došli na čist način ali je upitno zašto neko kroz investicije želi da postane naš državljanin. Zaista je potpuno neracionalno i nemoguće da neko ko potiče izvorno iz Crne Gore ima ogromno imovinu u Crnoj Gori a ode da radi na stranu. Oni gube crnogorsko državljanstvo zbog rada u drugim državama i gube sav porodični habitus a to ne bude neko ko sa mnogo manjim kapitalom dođe u Crnu Goru i kaže dajte da postanem Crnogorac. To je posljedica nakaradnog koncepta koji se razvijao u Crnoj Gori kako bi se država zaštitila od sopstvenog naroda, a da bi se samo jedna projektovana kategorija vezala za državu. Zato smo imali posljedice da ljudi gube državljanstvo ali i one koji su i poslom i faktičkim životom vezani za Crnu Goru više decenija ali su vezani za neke druge jugoslovenske države pa zbog toga nisu mogli dobiti državljanstvo i zloupotrebljavali boravke“, kazao je Šušić.
Princip restriktivnog državljanstva brane sa jedne strane nosioci turbo crnogorske ideologije koji smatraju da će im Crna Gora kako su je izgradili biti uništena ako svi njeni građani budu zaista njeni građani, tvrdi Šušić, a po njihovom viđenju privilegovani moraju biti oni koji „vole“ Crnu Goru.
„Koliko je to sve lažno i pseudo, govori o tome da svi koji govore o tome zanemaruju evropsku konvenciju o državljanstvu koji promoviše princip lakšeg sticanja državljanstva kroz naturalizaciju i rođenje. To je mnogo liberalnije. Nema potrebe da se mijenja Ustav, jer i on promoviše međunarodne pravne akte i njihovu supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Promjena Ustava nije potrebna zato što se ona pomenula u kontekstu sticanja biračkog prava. Premijer je to rekao kao reakcija na agresivnu ideju. Oni u državljanstvu vide samo glasove. Oni ne vide da to nije zapravo samo biračko pravo već višeslojan odnos pojedinca sa državom koji obezbjeđuje zdravstvo i školsko. Biračko pravo posebno reguliše Ustav koji pored državljanstva traži i rezidencijalni uslov“, kazao je Šušić.
Navodi da taj pojedinac po automatizmu ne može steći biračko pravo ako ima državljanstvo, navodi Šušić, i dodaje da je diskriminatorno uvoditi restriktivne kategorije.
„Mislim da je to bila ishitrena izjava a ne ideja koja treba da se sprovede. Da bi se izmijenio i upodobio evropskom zakonodavstvu, nisu potrebne izmjene Ustava. Te izmjene neće voditi ka nikakvog specijalnoj promjeni. Neko ko stekne crnogorsko državljanstvo jer su mu ovdje korijeni, a i dalje živi u Srbiji, Albaniji i Bosni, neće imati biračko pravo niti ponijeti Crnu Goru u Beograd, Tiranu ili Sarajevo“, jasan je on.
Camaj navodi da se vidi da je na djelu strah, i da se tu radi o nerezidencijalnom državljanstvu.
„Oni bi dobili te pasoše, ali jednostavno tom čovjeku koji je rođen ovdje se obezbjeđuje pravo da dolazui u svoju državu, a ne kao turisti. Moraju da se prijave, plate boravišnu taksu da bi pokosili svoje imanje. Moramo naše zakone pripodobiti i usaglasiti. Nikome ne pada na pamet da priča i radi nešto više od onoga što je evropska praksa. Priča o uvođenju dvojnog državljanstva specijalno sa nekom državom, to ne može da se mijenja“, kazao je Camaj.