Picula: U ocjenjivanju Beograda istrajavaću na ispunjenju uslova za priključenje EU
Novi stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju, hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula izjavio je da će u ocjenama napretka Beograda istrajavati na ispunjavanju uslova koji se za priključenje Evropskoj uniji (EU) postavljaju pred zemlje kandidate.
„Moj posao je da razgovaram sa predstavnicima institucija koje moraju da naprave glavninu posla, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da, u razgovorima sa predstavnicima vlasti, komuniciram očekivanja i analiziram ono što se po nekoj opštoj procjeni mora napraviti“, rekao je Picula za agenciju Hina.
On je dodao da pretpostavlja da će taj process biti složen, ali da je na njegovoj strani političko „evropsko i nacionalno“ iskustvo.
„U svakom ću slučaju nastupati informisano, ali i principijelno“, naglasio je Picula u razgovoru za Hinu pošto je u utorak u Strazburu imenovan za stalnog izvjestioca EP za Srbiju, na mandat od pet godina.
Upitan o ocjenama dijela medija u Srbiji bliskih vlasti koji ga nazivaju „srbomrscem“, Picula je rekao da zahvaljujući prethodnom iskustvu ima „jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrijednosno obojeno“.
Picula je naglasio da je Evropski parlament od sve tri institucije EU uvijek bio najdosljedniji zagovaralac politike proširenja i to na osnovu ispunjavanja kriterijuma.
Upitan o izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Srbija „sjutra postala članica EU“ kada bi priznala Kosovo i uvela sankcije Rusije, što je odbacio kao neprihvatljivo, Picula je odgovorio da to ne bi bilo dovoljno.
„Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija zaista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njene susjede. Ali naravno da pored toga postoji cijeli niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora ispuniti“, objasnio je Picula.
On je podsjetio da postoje kopenhaški kriterijumi koji su „putokaz kojim su prošle sve druge zemlje, pa će morati i Srbija“.
To su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, ekonomskih i pravnih, do usklađivanja sa ciljevima Unije.
Na pitanje o Vučićevom sastancima i sporazumima s nizom evropskih lidera, poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca, kao i o dolasku predsjednice Evropske komisije Ursule von der Lajen koja u petak stiže u Beograd, Picula je naglasio da je važno otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali da je jednako tako važno i da li ste nekome potrebni.
„To je u politici realnost, očito da postoji lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o cjelini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih“, rekao je Picula.
On je dodao da vlade država članica imaju svoje kriterijume. „One bi htjele da je institucija Evropskog parlamenta manje kritična i da naprosto ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće mijenjati, pretpostavljam, i u ovom mandatu“.
„Evropski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je naravno uvijek pitanje kako će druge dvije institucije kalibrirati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama“, dodao je Picula.
On je naglasio da ulazak u EU nije nimalo jednostavan proces i da Evropski parlament mora da ima „opštu sliku pred očima“. „EU jeste veliki trgovački i finansijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cijela država“, naveo je Picula.
Novi stalni izvjestilac je naglasio da je na EP da procijeni do koje mjere je srpsko društvo napredovalo, demokratizovano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je obezbijedilo slobodu štampe i nezavisnost pravosuđa.
„Dobre bilateralne odnose Srbije sa nekom državom članicom EU treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz Evropskog parlamenta malo utiču“, istakao je Picula.
On je naglasio da će sliku o Srbiji stvarati i kroz kontakte s predstavnicima opozicije, civilnog sektora, akademske zajednice i poslovne zajednice, što će mu pomoći da stvori cjelovitiju sliku.
(RTCG)