Perović: Prvi čovjek države najavljuje neustavnu djelatnost da će sekularna partija „obnoviti crkvu“

Predlog predstavnika Vlade da se razgovara o preporukama Venecijanske komisije bio je nekorektan, jer za četiri godine priče o zakonu o slobodi vjeroispovijesti nije održan nijedan zvanični sastanak sa crkvama i vjerskim zajednicama, kazao je rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović.

Iz Vlade su ranije saopštili da su imali susret sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, ali da oni nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući ga razgovorima i istvoremenim donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine.

Perović smatra da ništa u vezi sa Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne ide kako treba.

“Četiri godine priče o nacrtu, pa o predlogu zakona, a bez jednog jedinog zvaničnog sastanka predstavnika predlagača sa zainteresovanim crkvama i vjerskim zajednicama”, naveo je on, komentarišući inovirani tekst Predloga zakona.

Perović je agenciji MINA kazao da je zbog toga suvišno pitanje zašto na, kako je naveo, prvom i posljednjem sastanku, jedinom u četiri godine, od prije neki dan, nije prihvaćena priča o venecijanskim preporukama.

On ocjenjuje da je takav predlog bio elementarno nekorektan.

“Kako pričati o bilo kakvim principima zakonskog teksta u danima kada prvi čovjek države i vladajuće partije najavljuje neustavnu djelatnost po kojoj će sekularna partija „obnoviti crkvu”, naveo je Perović.

Perović je pitao da li se može vjerovati ministru pravde Zoranu Pažinu da država neće ulaziti u hramove.

“Odnosno ko je naivan da mu vjeruje da država neće ulaziti u hramove kad njegov pretpostavljeni daje takve izjave? I koga onda briga da analizira pravne finese i dvosmislenosti od kojih vrvi pomenuti Predlog, kada predsjednik tako otvoreno i glasno krši Ustav koji propisuje odvojenost crkve i države”, pitao je Perović.

Iz Vlade su objasnili da je Predlogom zakona propisano da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.

Perović je rekao da je odredbe koje u tekst zakona unose 1918. godinu, a za koje smatra da su necivilizovane, trebalo upristojiti.

“Trebalo ih je pravno uobličiti jasnim upućivanjem na pravnu zastitu koje crkve i vjerske zajednice imaju na raspolaganju prilikom dokazivanja „čija je crkvena imovina“, kazao je Perović.

To je, kako je naveo, i ovaj put izostalo jer je igra riječi pri pominjanju upravnog i parničnog postupka toliko nejasna, da ostavlja utisak “planinske magle”, a ne kvalitetnog zakonskog teksta koji donosi jedna uređena pravna drzava.