Pejaković: Bez bankarskog sistema nema razvoja

Bez bankarskog sistema u Crnoj Gori nema rasta i razvoja, s obzirom na to da je crnogorski finansijski sistem bankocentričan i da više od 93 odsto finansijskih usluga pružaju banke, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković.

On je u intervjuu agenciji Mina-biznis kazao da je stabilnost, likvidnost i solventnost bankarskog sistema od krucijalnog značaja za stanovništvo, privredu i državu.

On je dodao da zvanični podaci regulatora ukazuju da je likvidnost, solventnost i prihodovnost banaka na istorijski visokom, kvalitetnom nivou.

„Imamo povjerenje i depozite nerezidenata u značajnom iznosu, što ukazuje na šire povjerenje i van Crne Gore, ali i kvalitetno postavljenje kamatne stope na depozite. Pored kapitala i imovine samih banaka, imamo Fond za zaštitu depozita koji garantuje za sve depozite do 50 hiljada evra, a od ove godine u fukciji je i Fond za sanaciju banaka po ugledu na sistem EU, koji takođe premijama pune poslovne banke Crne Gore“, rekao je Pejaković.

On je podsjetio da se na tržištu mijenjaju uslovi pod kojima su dostupni finansijski proizvodi, kao što se mijenjaju cijene, od prehrambenih proizvoda, preko energije do nekretnina.

„Zvanična inflacija za prošlu godinu u Crnoj Gori je definisana na 17 odsto, a prosječna bankarska u plasmanima bila je oko 5,85 odsto, gdje je bilo kompanija koje su se zaduživale kod banaka ispod tri odsto na godišnjem nivou. To se zove realno negativna kamatna stopa, jer novac gubi vrijednost u odnosu na cijene, gdje smo kod nekih osnovnih životnih namirnica imali rast i do 50 odsto ili više“, rekao je Pejaković.

On je naveo da je uporediva sa tim činjenicama prosječna kamatna stopa u plasmanima crnogorskih banaka, koja je svega 2,7 odsto iznad EURIBOR-a kao referentne kamatne stope Evropske centralne banke.

„Da li je to loš rezultat u finansiranju privrede i stanovništva u postojećim uslovima poslovanja – geopolitičkim i postpandemijskim, sa postojećom inflacijom, diversifikovanosti i strukturom privrede? Složićemo se da je rezultat vanredno dobar. Uporedite to sa kamatnim stopama u regionu, pri čemu našim bankama nije bila potrebna, niti se nudila bilo kakva pomoć, kao što su na primjer imale zemlje EU u kriznim i pandemijskim uslovima“, saopštio je Pejaković.

On smatra da prvo treba pogledati pod kojim kamatama se zadužuju države regiona i šire, pa suditi o kamatama u plasmanima crnogorskih banaka privredi i stanovništvu.

Pejaković je kazao da bi smanjenje rizika, efikasniji pravosudni sistem, zaštita povjerilaca, usklađenost zakona kojim se reguliše ista materija, kao i konstantna finansijska edukacija, uticali na smanjenje kamatnih stopa, što je očevidno za sve koji žele to da vide.

„Međutim, svi potencijali za doprinos crnogorskih banaka rastu i razvoju crnogorske privrede, a time i standardu stanovništva, nijesu iskorišteni. Šta nam nedostaje? Nedostaju nam kvalitetni projekti, inovativnost, realna proizvodnja, stabilni i predvidljivi dugoročni okviri poslovanja, recimo fiskalnih podsticaja novih investicija. Jednostavno rečeno – kvalitetna infrastruktura, da bi finansijska podrška bila još kvalitetnija“, objasnio je Pejaković.

On smatra da je bankarski sistem u Crnoj Gori najkvalitetniji dio privrede, gdje su sve banke na bijeloj listi Poreske uprave, što znači da pravovremeno ispunjavaju sve obaveze uplatom poreza i doprinosa, odnosno značajno pune budžet decenijama unazad.

„Kvalitetni rezultati dobiti zadnje godine jesu rezultat pridržavanja svih međunarodnih standarda poslovanja, gdje Centralna banka (CBCG) predlaže, zajedno sa odobrenjem parlamenta, donosi i kontroliše primjenu zakona i propisa, podzakonskih akata koji regulišu poslovanje banaka“, naveo je Pejaković.

On je podsjetio da je rezultat za prošlu godinu rezultat i oslobađanja značajnih rezervacija po plasmanima koje su bile uspostavljene tokom pandemijskog perioda, ne samo komercijalnog poslovanja.

„Javnost treba da zna i da je bankama u Crnoj Gori bila zabranjena isplata dividende akcionarima u prethodne tri godine“, dodao je Pejaković.

On je kao primjer usklađenosti sa standardima naveo standard u dijelu zaštite potrošača i dodao da je EU standard i usvojeni Zakon o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanja računa za plaćanje potrošača i za plaćanje sa osnovnim uslugama.

„Usvajanjem i primjenom tog zakona, Crna Gora je regulatorni okvir iz te oblasti u potpunosti uskladila sa Direktivom 2014/92/EZ o uporedivosti naknada povezanih sa računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje sa osnovnim uslugama (Payment Accounts Directive – PAD)“, rekao je Pejaković.

Primjena tog zakona, prema njegovim riječima, otvara mogućnost bolje informisanosti potrošača, što je preduslov za veću zaštitu njihovih prava, lakšu uporedivost naknada za platne usluge povezane sa računom za plaćanje, povećanje konkurentnosti na tržištu, smanjenje troškova i administrativnih poteškoća prilikom prebacivanja računa za plaćanje i razvoj inovacija u oblasti pružanja finansijskih usluga potrošačima.

„Zakon otvara mogućnost finansijske uključenosti za potrošače koji nijesu u stanju da otvore račun za plaćanje zbog prebivališta ili loše finansijske situacije“, kazao je Pejaković.