Parlament danas nastavlja raspravu o amnestiji

Amnestija, koju su predložili poslanici vladajuće koalicije, osim Socijaldemokrata (SD), obrazlaže se kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.

Predlog zakona o amnestiji podnijeli su poslanici Miloš Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić.

Nikolić je kazao da je zakon predložen na osnovu preporuka Savjeta Evrope (SE).

Poslanici SD, Force i Hrvatske građanske inicijative podnijeli su amandman kojim je predviđeno da se zakon o amnestiji ne odnosi na krivično djelo teško ubistvo.

Poslanik SD Ivan Brajović kazao je da predstavnici te partije neće podržati predloženi zakon o amnestiji, ukoliko se ne usvoji taj amandman.

Negativan stav o zakonu o amnestiji saopštili su opozicioni poslanici u raspravi u crnogorskom parlamentu.

Vlada je u mišljenju dostavljenom crnogorskom parlamentu podržala zakon i navela da je njegov cilj da doprinese prevenciji unošenja i širenja koronavirusa u zatvore.

“Vlada smatra da se predloženim zakonskim rješenjima ne narušava svrha kažnjavanja prvenstveno zbog proporcionaino odmjerenih oslobođenja od izvršenja kazne, uz jasno propisane izuzetke od primjene za pravosnazne osude za određena teška krivična djela“, kaže se u obrazloženju Vlade.

Podsjeća se da je Komitet SE za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, izjavom o principima vezanim za tretman lica lišenih slobode u kontekstu pandemije koronavirusa, svim državama članicama preporučio da više koriste preinačenje kazni, raniji otpust ili probaciju.

“To svakako omogućuje institut amnestije u skladu sa našim krivičnim zakonodavstvom”, kaže se u mišljenju Vlade.

U Crnoj Gori se u objektima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija nalazi 1.084 zatvorenika i pritvorenika.

Predlogom zakona predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koja su pravosnažno osuđena i nalaze se na izdržavanju kazne.

Za lica koja pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela, a nijesu počela izdržavanje kazne zatvora, njeno skraćenje je deset odsto.

Skraćanje kazne za pet odsto predviđeno je za osobe koje su dva ili više puta osuđivana za određena krivična djela.

Amnestija na važi za najteža krivična djela – ratne zločine protiv civilnog stanovnistva, terorizam i trgovinu ljudima, silovanje, pranje novca, kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, zlostavlajnje maloljetnog lica, nasilje u porodici.

Od amnestije su izuzete osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica.