„Ozbiljnije razmotriti problem beskućništva, besplatan Božićni ručak 7. januara u Podgorici“

Banka hrane pozvala je upravu Glavnog grada i ostale lokalne samouprave, kao i Vladu Crne Gore, da ozbiljnije razmatraju problem beskućništva i najavila besplatan Božićni ručak 7. januara u Podgorici.

„Kao i prethodnih šest godina, kuvar Žarko i Banka hrane obradovaće ljude u stanju potrebe Božičnim ručkom. Ove godine želimo da obradujemo, pored socijalno ugroženih porodica, i ljude bez doma. Svi ljudi su vrijedni pažnje i poštovanja i ne smiju ostati marginalizovani“, saopšteno je iz Banke hrane.

Iz navedene humanitarne organizacije pozvali su sve sugrađane iz Podgorice, koji srijeću u svom okruženju beskućnike, a koji žive na teritoriji Glavnog grada, da se jave Banki hrane (na e mail [email protected] ili na Fejsbuk stranicu Banka hrane) zbog dobijanja informacija o mjestu i vremenu dobijanja Božićnog ručka.

„Kompletan Božićni ručak će biti podijeljen 7. januara u Podgorici. Tačno mjesto i vrijeme podjele će znati primaoci donacije, jer želimo da zaštitimo njihovu privatnost“, naveli su iz Banke hrane.

U Crnoj Gori, kako tvrde, svaki četvrti odrasli i svako treće dijete živi u zoni siromaštva.

„Socijalna davanja su izuzetno niska i ne prate kretanja minimalne zarade koja je socijalna kategorija. Materijalno obezbjeđenje porodice, koje je jedino socijalno davanje koje dobijaju siromašni, je tri puta manje od minimalne zarade, i to za one koji primaju maksimalan iznos od 134 evra za pet i više članova u porodici, a višestruko je manji za one sa manjim brojem. Socijana primanja ne prate rast cijena, pa je ono šest i više puta manje od minimalne potrošačke korpe koja predstavlja minimum preživljavanja porodice“, saopštila je Marina Medojević, direktorica Banke hrane.

Ona je navela da su uslovi za ostvarivanje materijalnog obezbjeđenja porodice i dalje veoma zahtjevni i mnogima nedostižni, pa veliki broj socijalno ugroženih nemaju nikakvu pomoć države, što je neprihvatljivo za državu socijalne pravde, kakvom se deklariše u Ustavu Crna Gora.

„Svako dijete ne dobija dječiji dodatak. Svako šesto dijete u porodici, pa makar ono živjelo u ekstremnom siromaštvu ili bilo bolesno, je ostavljeno bez dječijeg dodatka. Ovo primanje je u istom iznosu za svu djecu nezavisno da li porodica živi od 450 ili više hiljada evra primanja, što je primjer socijalne nepravde“, kazala je Medojević, nastavlajući:

„Prvenstvo u zapošljavanju moraju imati socijalno ugroženi ljudi. Kako je među njima oko sedamdeset odsto radno sposobnih, relativno lako bi se moglo siromaštvo značajno umanjiti njihovim zapošljavanjem na sigurna radna mjesta. Stari, bolesni i djeca, moraju imati bolju sistemsku zaštitu i podršku“, poručila je direktorica Banke hrane.

Za one kojima je ulica dom, osim imena beskućnici, zajednička je uglavnom teška životna priča.

„Neriješeni porodični odnosi, ekonomski problemi, raseljavanje. Ma koliko bili malobrojni ovi slučajevi, društvo ne smije okretati glavu od njih“, istakla je Medojević.

Ona je pozvala upravu Glavnog grada, kao i ostale lokalne samouprave, odnosno Vladu Crne Gore, da se ozbiljno pozabave problemom beskućništva u Crnoj Gori.

„Mi ni danas ne znamo koliko beskućnika živi na teritoriji Crne Gore, a kamoli da možemo govoriti o organizovanoj i sistemskoj pomoći ljudima bez doma. Da broj ugroženih daleko nadolazi broj korisnika socijalne pomoći govori samo jedan podatak, a to je da je 65 osto tražilaca jednokratne pomoći nije primalac socijane pomoći. Jednokratna davanja ne rješavaju problem siromaštva već su veoma često način zloupotrebe istih. Sva davanja u državi od lokalnog nivoa, NVO, svih ministarstava, moraju biti pod jednom okvirom, kako bi se konačno ravnopravno dijelilo ono čime raspolažemo“, kazala je Medojević.

Socijalno stanovanje je način umanjenja problema velikog broja podstanarskih porodica i beskućnika.

„Do izgradnje novih stanova potrebno je što prije adaptirati napuštene i objekte koje nisu privedene namjeni“, rekla je direktorica Banke hrane.

Ona je podsjetila da se najveća količina hrane baca za vrijeme praznika i zamolila građane da umjesto da hranu bace, poklone je onima koji imaju manje od njih ili doniraju nekoj od narodnih kuhinja.

„Oslobađanjem poreza na donacije hrane, više hrane bi stiglo do siromašnih, a smanjilo bi se bacanje hrane koje je višestruko loše“, poručila je Marina Medojević.