Ovo su odluke sa 52. sjednice Vlade
Vlada je, na danas održanoj 52. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić usvojila Informaciju o rezultatima pregovora i zaključivanju Okvirnog sporazuma sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) u vezi kreditiranja Zajma za razvojne politike (DPL aranžmana – Development Policy Loan) s Okvirnim sporazumom i Nacrtom ugovora. Okvirni sporazum predstavlja ugovor kojim se definišu uslovi i načela buduće saradnje između zajmodavca i zajmoprimca, pri čemu on ne obavezuje zajmodavca da odobri kreditne linije (kredite), već pruža mogućnost za potencijalno odobravanje kredita, u zavisnosti od ispunjenja svih definisanih uslova i procedura. U skladu sa ovim sporazumom, postoji mogućnost realizacije dva kredita, prvog DPL kredita u 2024. godini u iznosu od 50 miliona eura i drugog DPL kredita u 2025. godini u istom iznosu. Tokom zvaničnih pregovora sa predstavnicima Francuske razvojne agencije su utvrđeni uslovi po kojima je ukupan iznos kreditnog aranžmana 50 miliona eura, na period otplate od 10 godina, uz planirani grejs period od 18 mjeseci. Otplata će se vršiti polugodišnje, počev od 30. aprila 2026. godine, sa konačnim datumom otplate 30. oktobra 2034. godine. Kamatna stopa će biti definisana prilikom povlačenja kreditnih sredstava, a Ministarstvo finansija će se opredijeliti za fiksnu ili varijabilnu kamatnu stopu, u zavisnosti od ponuđenih uslova. U slučaju varijabilne kamatne stope, ista će se sastojati od šestomjesečnog EURIBOR-a, uvećanog za fiksnu maržu od 0,8 %. U Informaciji se podsjeća da su Dugoročni zajmovi za razvojne politike finansijski instrumenti koje međunarodne finansijske institucije, poput Svjetske banke, pružaju zemljama u cilju podrške sprovođenju političkih i institucionalnih reformi. Cilj ovih zajmova je da pomognu zemljama u sprovodenju strukturalnih promjena koje će podstaći ekonomski rast i smanjenje siromaštva. Sredstva Francuske razvojne agencije predstavljaju dio podrške za razvojne politike.
Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji projekata obnovljivih izvora energije. U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je Crna Gora, kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ispunila obavezu da svoju energetsku politiku uskladi sa energetskom politikom Evropske unije i transponuje i implementira Direktivu (EU) 2018/2001 o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora, kojom se za članice Energetske zajednice utvrđuje zajednički okvir za promociju korišćenja energije iz obnovljivih izvora i postavlja cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u 2030. godini, koji za Crnu Goru iznosi 50 %. Navedena Direktiva je transpovonana u Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora koji je Skupština Crne Gore donijela 17. 08. 2024. godine. Donošenjem ovog zakona Crna Gora je napravila veliki iskorak u usklađivanju sa EU propisima, što je od velikog značaja i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika. U dijelu realizacije projekata izgradnje malih hidroelektrana se navodi da je trenutno je aktivno 29 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) kojima je omogućena izgradnja i eksploatacija ukupno 42 objekta mHE, od kojih je završena izgradnja 33 mHE. Ukupna instalisana snaga izgrađenih mHE je 52,6 MW, sa planom proizvodnje od 182,4 GWh. Budući da se tokom praćenja realizacije ugovora o koncesijama za izgradnju mHE resorno ministarstvo zbog brojnih problema naslijeđenih iz prethodnog perioda susrelo sa bronim otvorenim pitanjima, u Informaciji je ocijenjeno da je neophodno detaljno sagledati svaki pojedinačni slučaj i donijeti adekvatna dugoročna rješenja.
Vlada je donijela Odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Rožaje, Plav, Pljevlja i Berane (sanitarna sječa u 2024. godini). Ovom odlukom se daje na korišćenje drvna zapremina koja je bila izložena dejstvu entomoloških činilaca, kao i drugih abiotičkih činilaca, po gazdinskim jedinicama i odjeljenjima u skladu sa izvođačkim projektima. Saglasno važećim propisima, ovu drvnu zapreminu je neophodno što prije sjeći radi sprečavanja daljih štetnih posledica. Osnov za utvrđivanje početne cijene drveta koje je predmet prodaje u dubećem stanju čine kvalitet doznačene bruto drvne zapremine, otvorenost šumskim komunikacijama i drugi parametri definisani Zakonom o šumama, po prijedlozima stručnih službi područnih jedinica. Prodaja drveta u dubećem stanju (sanitarna sječa) sprovešće se u postupku javnog nadmetanja/aukcijska prodaja/ putem Javnog poziva.
Utvrđena je Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu s Predlogom sporazuma. Sporazum je pravni okvir na osnovu koga se reguliše pristup visokom obrazovanju i prijem na studije na akreditovanim javnim visokoobrazovnim ustanovama zemalja potpisnica u svrhe sticanja prava na studiranje u svakoj od strana. Prava na besplatno obrazovanje, na smještaj i stipendiju regulišu se u skladu sa zakonodavnim okvirom svake strane. Nadležne institucije država Zapadnog Balkana su inicirale zaključivanje ovog Sporazuma kako bi unaprijedili saradnju u oblasti obrazovanja. Njegovo potpisivanje će poboljšati postojeće veze između država Zapadnog Balkana i doprinijeti unapređenju međusobne saradnje u predmetnim oblastima. Pravno definisanje okvira za saradnju u ovoj oblasti je od izuzetnog značaja jer će se na osnovu Sporazuma na sveobuhvatan način regulisati saradnja putem zajedničkih aktivnosti preduzetih u cilju unapređenja odnosa između uključenih država. U tom smislu, „Deklaracija lidera Zapadnog Balkana o zajedničkom regionalnom tržištu – katalizator dublje regionalne ekonomske integracije i odskočna daska ka jedinstvenom tržištu Evropske unije (EU)”, usvojena na Samitu lidera Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, ukazuje na značaj slobodnog kretanja ljudi, sa ciljem olakšanja pristupa i prijema za svršene srednjoškolce i studente strana koji žele da započnu studije na javnim visokoobrazovnim ustanovama svake od Strana.
Vlada je usvojila Informaciju o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu. Informacija sadrži prikaz stanja po segmentima (vazduh, monitoring alergenog polena, klimatske promjene, vode, morski ekosistem, zemljište, upravljanje otpadom, biodiverzitet, buka, praćenje hemikalija i biocidnih proizvoda, radioaktivnost u životnoj sredini i sektorski pritisci na životnu) na osnovu detaljne analize rezultata ispitivanja i dostupnih podataka.
Donijeta je Uredba o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona. Propisano je da visina navedene naknade iznosi 0,03 eura po komadu, a obračunava se na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koju je prodavac stavio u promet. Uredba treba da doprinese smanjenju upotrebe plastičnih kesa i unaprijedi postojeće stanje upravljanja otpadom, čime se smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Sredstva od ove naknade uplaćivaće se na račun Fonda za zaštitu životne sredine i moći će se koristiti samo za finansiranje i kofinansiranje aktivnosti podizanja svijesti i pružanja informacija javnosti i kampanja o štetnosti upotrebe plastičnih kesa za životnu sredinu.
Vlada je usvojila Informaciju u vezi druge faze tendera za projekat koncesije Aerodroma Crne Gore. U Informaciji se navodi da je zbog organizacionih promjena u državnoj upravi donijeto novo rješenje o Tenderskoj komisiji za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, budući da je prethodno formirana Komisija sastavljena od članova kojima je u međuvremenu istekao mandat, nijesu više zaposleni u državnoj upravi ili su sada na novim radnim mjestima sa kojih ne mogu biti imenovani za člana Komisije.
Utvrđena je Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Memoranduma o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o ekonomskoj saradnji i prihvaćen Nacrt memoranduma. U diskusiji je istaknuto da se zaključivanjem Memoranduma omogućava intenziviranje saradnje u specifičnim ekonomskim oblastima koje su označene kao obostrano korisne, čime se uspostavlja adekvatan okvir za njeno jačanje. Između ostalog, ovim dokumentom se stvaraju uslovi za promociju trgovinskih odnosa i investicija u oblasti infrastrukture, informacionih tehnologija, energetike, spbraćaja i turizma, kao i jačanje bilateralne saradnje u oblasti tehnologije, sajber-bezbjednosti, zdravlja, zaštite životne sredine i upravljanju resursima. Memorandum se zasniva na jačanju poslovnog i institucionalnog ambijenta, uz posebnu podršku razvoju preduzetništva i transparentnog regulatornog režima.