Ovo je najčešća greška kod upale sinusa: Doktorka detaljno objasnila sve o akutnom i hroničnom sinusitisu

Ako imate upalu sinusa (sinusitis), vaša svakodnevica često je praćena osjećajem bola i pritiska u predjelu čela, korijena nosa ili jagodica, izraženom zapušenošću nosa uz postepeni gubitak čula mirisa, kao i iscrpljenošću, nerijetko i bez temperature.

Dosadan, uporan sekret sliva se niz zadnji zid ždrijela, izazivajući stalnu potrebu za pročišćavanjem grla ili jutarnji kašalj.

Ako ovi simptomi traju duže od deset dana, više ne govorimo o običnoj prehladi, već o akutnom sinusitisu. Ukoliko tegobe traju duže od 12 nedjelja, u pitanju je hronični sinusitis, odnosno hronični proces.

Kada se pacijent suoči sa ovim simptomima, najčešća greška je posezanje za antibioticima „na svoju ruku“.

„U 2026. godini, liječenje sinusitisa je mnogo više od običnog recepta“, ističe dr Biljana Kubura za Stetoskop.info.

Od pametnih sprejeva koji ne ulaze u krvotok, preko probiotika za nos, antibiotika, do minimalno invazivnih metoda – pristup je ciljano usmjeren na uzrok i mehanizam problema.

Dugo su pacijenti izbjegavali sprejeve zbog straha od zavisnosti ili uticaja hormona. Danas se koriste molekuli koji djeluju isključivo lokalno. Sa stopom resorpcije u krvotok manjom od 0,1 odsto, ovi lijekovi su bezbjedni saputnici u liječenju: smiruju upalu, a pritom ne remete rad vašeg organizma.

Imunitet igra bitnu ulogu

Novi protokoli liječenja podrazumijevaju da se sluznici vrati njena prirodna moć odbrane.

Mikrobiom nosa dobija sve važniju ulogu, uvodimo specifične probiotike za nos i suplemente (poput vitamina D3 i cinka) koji jačaju lokalnu barijeru, ističe dr Kubura.

Važan dio savremenog pristupa je i čišćenje biofilma. Koriste se rastvori koji ne samo da ispiraju sekret, već razbijaju „štitove“ koje bakterije prave da bi se zaštitile od lijekova. N-acetilcistein (NAC) nije samo za kašalj – može biti ključan u razbijanju gustog sekreta u sinusima i narušavanju biofilma.

Antibiotska terapija: ciljani napad, a ne nagađanje

Kada lokalni sprejevi i higijena nosa nisu dovoljni da smire upalu, sljedeći korak je antibiotska terapija.

U savremenoj praksi, prije prepisivanja lijeka radi se bris nosa i antibiogram, odnosno precizna identifikacija uzročnika. Važno je znati koja je bakterija u pitanju i na koji lijek je najosjetljivija – time izbjegavamo razvoj rezistencije i nepotrebnu upotrebu antibiotika.

Dužina terapije je takođe bitna: hronični procesi u sinusima često zahtijevaju specifične, produžene protokole liječenja. Antibiotik rijetko ide sam – najbolje djeluje kada se kombinuje sa sekretoliticima koji razrjeđuju sekret i kortikosteroidnim sprejevima koji otvaraju puteve da lijek dođe do žarišta.

Hirurgija kao posljednja, ali najfinija opcija

Kada je potrebno, preporučuje se FESS (funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa) – procedura bez modrica i bez trauma dugog oporavka, nakon koje pacijenti često idu kući istog ili sljedećeg dana.

Pomoću tanke kamere visoke rezolucije ulazimo direktno u otvore sinusa. Bezbolno i za nekoliko minuta možemo procijeniti da li je problem u devijaciji, malom polipu koji se tek stvara ili anatomskoj varijaciji koja se u okviru „običnog“ pregleda ne vidi, objašnjava dr Kubura.

Tu je i balon sinusoplastika, relativno nova hirurška metoda. Princip je da se pod kontrolom endoskopa fini, fleksibilni, posebno konstruisani kateteri sa balonom plasiraju u predio otvora sinusa, a zatim se naduvavanjem balona otvor proširuje i sinus ispira različitim rastvorima. Procedura se radi u lokalnoj ili opštoj anesteziji.