Ovih sedam saveznih država će odlučiti američke predsjedničke izbore
Iako više od 240 miliona Amerikanaca ima pravo glasa na predsjedničkim izborima, zapravo će ih relativno malen broj odlučiti pobjednika.
Birači u samo sedam saveznih država vjerovatno će imati zadnju riječ o tome hoće li u Bijelu kuću Kamala Haris ili Donald Tramp.
To je tako jer se američki predsjednik bira indirektno, putem izbornog kolegijuma. Svaka savezna država zasebno glasa za svoje predstavnike u tom tijelu koje će potom formalno izabrati predsjednika.
Izborni kolegijum ima 538 članova. Savezne su države u izbornom kolegijumu zastupljene srazmjerno broju stanovnika.
Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše izbornika ili elektora (55), a slijede je Teksas (38) te Njujork i Florida (po 29).
Na drugom kraju spektra, slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga ili Montane imaju samo po tri elektora.
Predsjednik postaje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.
‘Pobjednik uzima sve’
Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo “pobjednik uzima sve” – kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, bez obzira na to kojom razlikom, osvaja sve njene elektore.
Izuzetak su Nebraska i Mejn, koji elektore dijele srazmjerno broju osvojenih glasova.
U velikoj većini saveznih država jedna je stranka, bilo republikanska ili demokratska, tradicionalno dominantna pa se pobjednik zna unaprijed.
Tako da se kandidati zapravo za glasove bore samo u onim državama koje od izbora do izbora mijenjaju svoje preferencije (tzv. swing states).
AFP je podsjetio na sedam država koje će odlučiti američke predsjedničke izbore:
Arizona
Arizona je prije četiri godine glasala za Bajdena s malom razlikom od 0,3 postotna boda, što je bilo prvi put od 1996. da je svojih 11 izbornika dala demokratskom kandidatu.
Na ovim je izborima važno pitanje prava na abortus, nakon što je najviši sud Arizone u aprilu podržao zakon iz 1864. koji zabranjuje sve abortuse “osim onih koji su nužni za spašavanje života žene”.
Zakon star 160 godina potom je ukino arizonski parlament, a u izradi je novi.
Imigracija je takođe ključno pitanje za državu, koja dijeli 600 kilometara granice s Meksikom.
Otprilike četvrtina glasača u državi su Latinoamerikanci, demografska grupa koja je na prošlim predsjedničkim izborima uvjerljivo bila za Bajdena.
No nedavne ankete pokazuju da je latinoamerička podrška Kamali Haris niža od nivoa koju je uživao Bajden.
Džordžija
Kad je Bajden 2020. godine tijesno pobijedio u Džordžiji, bio je prvi demokratski predsjednički kandidat koji je to uspio od bivšeg predsjednika Bila Klintona 1992. godine.
Biden je pobijedio s 0,2 posto razlike, što je bila najmanja razlika u bilo kojoj državi.
Tramp je teško podnio gubitak, a Džordžija je ubrzo postala žarište njegovih pokušaja da poništi rezultate glasanja.
Državni sekretar Džordžije Bred Rafensperger primio je tada zloglasni Trampov poziv u kojim ga je tražio da “pronađe 11.780 glasova” i inzistirao da je pobijedio u državi.
Tramp je prošle godine optužen zajedno s još 18 osoba za uplitanje u izbore.
Još uvijek se suočava s osam tačaka optužnice, ali slučaj je na čekanju do decembra.
Tramp tijesno vodi u Džordžiji, ali Haris uživa veliku podršku afroameričkih birača, skupine koja je bila ključna za Bajdenovu pobjedu u državi.
Trampu zadnjih par mjeseci ipak ponešto raste podrška među afroameričkim glasačima, ali se demokrati nadaju da će okrenuti trend.
Mičigen
Nekad jedna od država iz “plavog zida” na koje su se demokrate mogle osloniti, Mičigen je tokom dva posljednja izbora mijenjao mišljenje, birajući Trampa 2016. i Bajdena 2020.
Glasači iz radničke klase ključna su grupa u državi poznatoj po svojoj automobilskoj industriji, s time da ih je gotovo 13 posto u sindikatu, što je za tri postotna boda više od nacionalnog prosjeka.
Mičigen je američka država s najvećim postotkom stanovnika arapskog porijekla, koji sada čine većinu u gradu Dearbornu pokraj Detroita.
Neupitna demokratska podrška Izraelu bi mogla biti problem.
I republikanski i demokratski kandidati ove su godine više puta posjećivali državu, naglašavajući da Mičigen vide kao ključ pobjede.
Nevada
Na posljednjih pet predsjedničkih izbora Nevada se osvajala s vrlo malim razlikama.
Iako je demokratski kandidat pobijedio u posljednje dvije predsjedničke trke, Tramp je značajno vodio pred Bajdenom u anketama, ali je Haris okrenula taj trend i sad je u maloj prednosti.
Kao i širom Sjedinjenih Američkih Država, ekonomija je na prvom mjestu za mnoge birače u Nevadi, gdje je nezaposlenost najveća u zemlji s 5,4 posto. U Las Vegasu je još i veća, 6,7 posto.
Iako republikanski kandidati često postižu bolje rezultate među biračima kad je o ekonomiji riječ, neke ankete pokazuju da glasači više vjeruju Haris čak i u tom segmentu.
Nevada je demografski među najraznolikijim državama SAD-a, što bi takođe moglo koristiti demokratima. Nekih 40 posto biračkog tijela su latinoamerikanci, afroamerikanci ili Amerikanci azijskog porijekla, sve grupe koje podržavaju Haris u većem postotku nego Trampa.
Sjeverna Karolina
Sjeverna Karolina je išla u korist republikanskog kandidata na svim predsjedničkim izborima od 1976. osim na jednom – kad je Barak Obama osvojio državu 2008. s manje od 1 postotnog boda razlike.
No iako je Tramp osvojio državu 2020, to je učinio sa samo 1,3 postotna boda.
A nedavna anketa pokazala je da je naticanje 2024. statistički izjednačeno.
Predviđanja komplkuje činjenica da Sjeverna Karolina ima najviše neopredijeljenih birača, 36 posto.
Iako naginje Trampu, demokrati sigurno neće Sjevernu Karolinu predati bez borbe.
Kamala Haris ju je ove godine posjetila najmanje deset puta.
Pensilvanija
Sa svojih 19 izbornika, Pensilvanija je najveća nagrada među neizvjesnim državama.
Sve do 2016. je uredno glasala za demokrate, ali ju je tada osvojio Tramp.
Bajden ju je četiri godine poslije vratio među “plave države”, ali s minimalnom razlikom, iako je imao prednost “domaćeg terena” pošto je odrastao u Skrentonu, a i supruga mu je iz Pensilvanije.
Obije strane Pensilvaniju smatraju ključnom za pobjedu. Haris bi moglo koristiti to što ondje ima veliku popularnost među ženama, a i pravo na abortus, pitanje koje obično ide u korist demokratima, visoko je po važnosti biračima u Pensilvaniji, koji ga svrstavaju na treće mjesto po važnosti iza ekonomije i imigracije.
Viskonsin
Nekada jedna od pouzdanih država “plavog zida”, Viskonsin je glasao za demokrate na svim izborima od 1988. osim 2016., kada se država okrenula Trampu.
Zanimljivo je da tada nijedna anketa nije predviđala Trumpovu pobjedu ondje.
Bajden je vratio Viskonsin demokratima 2020, ali je trka bila vrlo tijesna.
Republikanci su sada državu odredili prioritetom svoje kampanje.
Republikanska nacionalna konvencija održana je u Milvokiju, a Tramp poručio:
“Ako osvojimo Viskonsin, osvojićemo cijelu stvar”.
Čini se da se Haris u tome slaže s bivšim predsjednikom.
“Put do Bijele kuće vodi kroz Viskonsin”, rekla je na skupu u julu.
(Al Jazeera, agencije)