„Oporezivanje svake isplate dobitka izazvaće negativne efekte po državu“

Uvođenje obaveze da se prihodi od igara na sreću oporezuju pri svakoj isplati dobitka po stopi od 15 odsto, izazvaće ozbiljne negativne efekte i po državu i po industriju igara na sreću, saopštila je grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore.

Oni su naveli da posebno brine činjenica da prethodno nije izvršena analiza uticaja ove mjere na stabilnost tržišta igara na sreću kao i naplatu varijabilnih naknada od strane države.

Grupacija priređivača igara na sreću razmotrila je tekst Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se uvodi do sada nepostojeći porez na dobitke od igara na sreću.

„Efekat ovakve mjere odraziće se i na uređenost cjelokupnog tržista igara na sreću, jer će smanjenje atraktivnosti legalnih igara na sreću igrače navoditi da traže alternativne opcije koji im omogućavaju veću neto dobit. Smanjenje broja učesnika igara na sreću negativno će uticati i na ukupne prihode od industrije igara na sreću po drugim osnovama, a koji trenutno čine stabilne i značajne budžetske prihode države. Ovo je bio slučaj i u drugim državama koje su uvodile sličnu dažbinu, gdje negativne posljedice nije trpjela samo ova privredna djelatnost, već i državni budžeti u smislu smanjenog iznosa prikupljenih sredstava po osnovu koncesije. Takođe, pošto je u pripremi novi Zakon o igrama na sreću, pravno tehnički bi bilo logično donijeti ova dva zakona istovremeno“, navodi se u saopštenju.

Uvođenje novog poreza, ocjenjuju iz grupacije priređivača igara na sreću pri Privrednoj kolori, izazvaće i određene administrativno-tehničke probleme koji će priređivačima nametnuti nove troškove, i mogu uticati, ističu, na greške u obračunu i prijavljivanju poreza, što dodatno može otežati i efikasnu naplatu istog.

„Naime, dobavljači za igre na sreću dominantno su iz inostranstva i ne nude tehničke mogućnosti automatizovanog odbijanja poreza na dobitke što priređivači tehnički vrlo teško mogu da riješe bilo uz pomoć dobavljača ili samostalno, pogotovo jer se određene vrste igara na sreću dešavaju vrlo brzo i korisnici u svega nekoliko sekundi mogu generisati više uplata ili spinova. Upravo zbog toga nigdje u svijetu ne postoji porez na dobitke od igara na sreću u kazinima. Primjena novog poreza izazvaće i potrebu značajnih ulaganja u infrastrukturu za nadzor, kontrolu i naplatu, što će stvoriti i dodatni pritisak na državne organe. Nedostatak efikasne primjene zbog navedenih izazova može dovesti do neujednačenosti u naplati poreza i potencijalno povećanja korupcije“.

Ova grupacija smatra i da je predlog zakona suprotan ustavnom načelu slobode preduzetništva i principima tržišne privrede.

„Jer prenosi naplatu ovog poreza, koji snosi fizičko lice, na privredna društva koja vrše isplatu, odnosno na priređivače igara na sreću. Naime, privrednom subjektu čije prihode definitivno smanjuje, država nameće obavezu da radi njen posao, na svoju štetu. Javna rasprava o predmetnom tekstu zakona organizovana je u kratkom periodu i bez konsultacija sa privrednim društvima koja se bave ovom specifičnom privrednom djelatnošću. Shodno navedenom, Grupacija priređivača igara predlaže da se Predlog ovog zakona vrati u formu Nacrta, te da se kroz organizovanu stručnu raspravu, još jednom razmotre svi aspekti o potrebi i načinu eventualnog uvođenja novog poreza“, zaključuje se u saopštenju.