Javnosti dostupni takozvani „Epstinovi fajlovi“, koji su objavljeni u okviru sudske dokumentacije i naknadno dospjeli u medije, sadrže obimnu arhivu privatnih e-mejlova, SMS i iMessage prepiski povezanih sa krugom ljudi oko Džefrija Epstina. Riječ je o komunikaciji koja otkriva način na koji su se vodili razgovori o političkim kontaktima, investicijama, turističkim i infrastrukturnim projektima u različitim državama, uključujući i Crnu Goru, piše IN4S.

Analiza više dokumenata iz te arhive pokazuje da se Crna Gora ne pominje usputno ili izolovano, već kroz niz konkretnih prepiski koje obuhvataju putovanja u zemlju, razgovore o ulaganjima, direktne kontakte sa visokim državnim funkcionerima i eksplicitno pominjanje predsjednika države.

Putovanje u Crnu Goru: „Leaving to Montenegro through Frankfurt“

U jednom od mejlova upućenih direktno na adresu Džefrija Epstina, autor kratko i jasno navodi:

„U avionu sam. Krećem za Crnu Goru preko Frankfurta.“

Investicioni projekti: Marine, luke, turistički kompleksi i „cash flow“

U drugom dokumentu, označenom kao „Update“, iznosi se detaljan pregled investicionih aktivnosti na više globalnih lokacija – od SAD i Kariba do Evrope. U tom kontekstu, posebno se izdvajaju navodi koji se odnose na razgovore sa najvišim nivoom izvršne vlasti.

U mejlu se navodi da je premijer jedne države tražio izradu biznis plana za: luku za kruzere i marinu u blizini međunarodnog aerodroma, kao i biznis plan za preuzimanje turističkog kompleksa „La Paradise“.

Istovremeno se pominje i obezbijeđen „cash flow“, odnosno spremnost investitora iz SAD da ulože najmanje milion dolara gotovog kapitala.

Jedan od najobimnijih i najznačajnijih dokumenata odnosi se na Crnu Goru i ulogu njenih zvaničnika. U mejlu pod naslovom „Montenegro“ autor navodi da je tokom višegodišnjeg boravka i istraživanja u Crnoj Gori uspostavio bliske kontakte sa političarima u zemlji, a posebno sa ambasadorom Miodragom Vlahovićem.

U prepisci se detaljno opisuje: da je ambasador Vlahović inicirao sastanke i upoznavanja sa potencijalnim investitorima, da je predstavio više konkretnih projekata u Crnoj Gori, da su kao ključne lokacije navedeni Boka Kotorska, luka Kotor i marina u Baru, da je naglašeno kako je marina u Baru u državnom vlasništvu i da postoji podrška države za njen razvoj.

U istom mejlu navodi se i da ambasador, zbog svoje pozicije u vlasti, ima bliske odnose sa značajnim ljudima u regionu, posebno u Hrvatskoj, te da želi da investitorima predstavi i tamošnje mogućnosti.

U korpusu iMessage i SMS prepiski nalazi se i izuzetno jasan i eksplicitan dio koji se odnosi na najvišu funkciju u Crnoj Gori. U razmjeni poruka postavlja se pitanje:

„Da li je predsjednik ili premijer Crne Gore?“ Odgovor glasi kratko i nedvosmisleno: „Predsjednik. Milo Đukanović.“ Ovaj dio dokumentacije predstavlja direktno imenovanje Mila Đukanovića unutar istog komunikacionog korpusa u kojem se govori o investicionim projektima, hotelima, marinama i političkoj podršci kao faktoru u poslovnim aranžmanima.

Naime, Đukanovića pominje Miroslav Lajčak, dugogodišnji slovački diplomata i jedan od najiskusnijih evropskih zvaničnika, koji je u različitim periodima obavljao funkcije visokog predstavnika EU za spoljnu politiku, specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, kao i ministra spoljnih poslova Slovačke.

U porukama koje je Epstin navodno razmjenjivao Lajčakom, Lajčak navodi da je „predsjednik Crne Gore odličan momak“. Lajčak je u jednoj od poruka piše i da se predsjednik Crne Gore „raduje našoj posjeti“. Epstin odgovara Lajčaku „Možda bi trebalo da omogućimo utočište za Donalda“. Lajčak odgovara da je „Donaldu slaba tačka Crna Gora“.

Epstin onda Lajčaku piše da su nekadašnji advokat predsjednika Sjedninjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa, Majkl Koen i bišvi Trampov savjetnik Pol Manafort „obojica krivi“ i napisao „početak kraja“. Epstin tokom prepiske takođe šalje Lajčaku link sa portala NJujork post sa tekstom o Crnoj Gori i sliku Kotora, a Lajčak mu odgovara „Rekao sam ti da je Crna Gora sjajna“. Epstin je takođe pitao Lajčaka da li je Đukanović predsjednik ili premijer Crne Gore, a Lajčak mu odgovara da je predsjednik. Dio poruka je razmijenjen u avgustu 2018. godine, a dio 21. septembra iste godine.

„Da li bi ti odgovarao prvi ili drugi vikend u novembru za posjetu Crnoj Gori?“

U jednoj od poruka Lajčak pita Epstina da li bi mu odgovarao prvi ili drugi vikend za posjetu Crnoj Gori.

Epstin mu na to kaže „da provjerim“, a Lajčak odgovara „OK, javi mi“.

Podsjetimo, DŽefri Epstin bio je američki finansijer koji je decenijama važio za čovjeka sa izuzetno širokom mrežom kontakata u svjetskim političkim, poslovnim i društvenim elitama. Upravo ta mreža poznanstava, kao i njegovo kretanje u krugovima uticajnih državnika, diplomata, milijardera i javnih ličnosti, učinili su da njegove privatne prepiske i kontakti postanu predmet ogromnog interesovanja javnosti nakon što su objavljeni u okviru sudskih postupaka. Epstin je uhapšen 2019. godine pod optužbama za trgovinu ljudima i seksualnu eksploataciju maloljetnica, a iste godine pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u NJujorku.

Tagovi